Vaše priče

HODŽA ODRŽAVA CRKVU: Bogomolja uklesana u stijenu bila bi zatvorena da nema muslimana

Mnoge srpske svetinje u kojima se vjernici mole za Božiju pravdu i spasenje, rasute su danas širom svijeta i blistaju u božijoj slavi. Međutim, ima i onih bogomolja koje decenijama sanjaju vjernike i usamljene tuguju, a baš jedna takva mala crkva stoji uklesana u stijeni i posvećena Mladom Svetom Nikoli u selu Paljevo nedaleko od Tutina. Ova svetinja i dalje sija zahvaljujući muslimanskom narodu, jer da nema njih veliko je pitanje da li bi iko otvorio njena vrata.

Put do nje vodi kroz gustu šumu i poznaje ga samo mali broj ljudi. Pored sveštenika iz Tutina, možda i jedini koji otvori vrata ove crkve jeste hodža Samir Jašarević iz susjedne džamije.

 U blizini naše dve džamije nalazi se i crkva u stijeni posvećena Mladom Nikoli. U ovom selu nije zabileženo da su boravili ljudi pravoslavne vjere koji bi ovu crkvu održavali kao i put do nje. U njoj su svojevrmeno boravili bogumili koji su bježali od kralja. To je legenda, i odatle i ime našem selu Paljevo, jer legenda kaže da su ovde oni spaljeni. Postoji i druga verzija priče o nastanku ove crkvice, a to je da je izgrađena u 12. vijeku – kaže Jašarević,.

Iako mala, crkva uklesana u stijeni smatrana je za veliku i čudotvornu svetinju.

– Legenda kaže da su ovdje dovodili djecu koja nisu mogla da pričaju. Ostavljali bi ih da prenoće unutar crkve, a prema pričama koje se prenose sa koljena na koljeno, dijete bi sanjalo da ga kljucne pijetao, odjednom bi skočilo i počelo da govori. Takođe, za one koji nisu mogli da hodaju kada odsanjaju san dogodi se čudo i prohodaju. Nažalost, to je sada sve zaboravljeno, ljudi ne dolaze više osim pojedinaca koji znaju za ovu bogomolju – priča Jašarević.

On se prisjeća da je na ovom mjestu, dok su sela bila punija i življa, na datum kad se proslavlja ljetnji ili mladi Sveti Nikola sve vrielo od naroda, a danas crkva skoro da zarasta u korov.

– Sa ovog mjesta mnogi su se ženili i udavali, odavde je sve kretalo, orilo se kolo jer je mnogo više naroda bilo – zaključuje on.

Povezani članci