Bugojanac Husejn Smajić na čijoj zemlji su pronađeni temelji najstarije rimokatoličke crkve u BiH dao je svoj doprinos njenoj obnovi, a prva misa će se obaviti 2 augusta ove godine. Želim da se ta crkva obnovi, da je sagradimo onakvu kakva je bila, uz blagoslov našeg kardinala Vinka Puljića, rekao je Smajić kada se desilo otkriće.

Biće puno pozitivnih emocija na „Veseloj straži“ gdje se zahvaljujući Smajiću piše jedna bolja pozitivnija istotija ove zemlje.

Sada već davne 2014 godine u crkvi na lokalitetu gdje je Smajić planirao gradnju hidroelektrane pronađeni su i ljudski skeleti umotani u pozlaćeno platno. Pretpostavlja se da je riječ o plemićima, a „Vesela straža“ je svakako bila srednjovjekovni grad.

- I sada ovdje dolaze ljudi, ma svakodnevno dolaze skupine, žele vidjeti što smo ovdje pronašli i upoznati se s ovim područjem. U utorak, 2. augusta, je sveta misa i blagoslov crkve, blagoslov naše kraljice Jelene Kotromanić, a očekujemo 1500 osoba, ako ne i više. Peku se janjci, priprema čorbanac, tako da nitko neće ostati gladan. A što je meni posebno drago, dolazi nam kardinal, bit će veliki broj dužnosnika. Crkva je spremna za blagoslov. Kod mene je i slika Gospe od Anđela te će i ona biti blagoslovljena, a djelo je Nijemaca. Uokvirena je baš prekjučer. Uistinu, radostan sam i ponosan – priča Husejn.

Akademski kipar Ante Braovac u prirodnoj veličini je uradio kip Jelene Kotromanić. kako legende kažu, ima krunu na glavi te u ruci drži mač koji je nosio njezin muž Stjepan Dabiša, bosanski kralj od 1391. do 1395. godine te titularni kralj Hrvatske i Dalmacije.

Temelje crkve pronašao je kada se kopalo jezero za hidrocentralu, nije imao dolemu, temelje je restaurirao. Sve je rađeno pod budnim okom Franjevačkog muzeja u Tomislavgradu. Radove je nadgledao magistar arheologije Ljubo Oreč.

– U projektu sam od prvoga dana, nakon što je Franjevački muzej Tomislavgrad na inicijativu Federalnog zavoda za zaštitu spomenika krenuo s istraživanjima Vesele Straže u Bugojnu. Nismo ni slutili da će se ova arheološka istraživanja pretvoriti u dugogodišnje prijateljstvo i već je ovaj odnos između nas i Husejna prerastao poslovni – priča mladi stručnjak dok proučavamo povijesno podneblje.

Na tom lokalitetu pronađena su značajna nalazišta, pogotovo iz srednjobosanskog kraljevstva, tj. bosanskog, jako bogate grobove, sa zlatnim plaštom, tkaninu protkanu zlatnim nitima, baršune, venecijanske zlatnike, jako fine ulomke, kamene ulomke crkve, ornamentirane crkvene ulomke…

U period 14 stoljeća za koje se pretpostavlja da crkva pripada Vesela je bila trgovački značajan grad, značajan prostor. A ovo je malo povučenije, u dolini, i za tu crkvu se pretpostavlja da je bila samostanska crkva.

- Naravno, nekim budućim istraživanjima koja se tu i dalje planiraju, pokušat ćemo to ili dokazati ili dokazati suprotno – priča voditelj arheoloških istraživanja.

Bilo je i negativnih scena.

– Pa naša istraživanja nisu se svakome svidjela, bilo je i nekih ekstremnijih ljudi, ali gospodin Smajić nije se dao omesti, odlučio je krenuti u taj vjerski aspekt, konzervirao je temelje crkve, sve lijepo uredio.

A u blizini je napravio i restoran te konobu kako bi oni koji dolaze imali gdje odsjesti i uistinu imati potpun ugođaj na ovom mjestu. Pod svim pritiscima nije se odrekao crkve i te doline u konačnici, a na kraju je odlučio i zemlju podijeliti te donirati za izgradnju nove katoličke crkve i taj projekt bit će realiziran te će, hvala Bogu, u utorak biti blagoslovljena