Aleksandar Vučić nije anomalija balkanske politike – on je njezin logičan proizvod. On je personifikacija kontinuiteta ideologije koja je devedesetih godina razorila gradove, uništila živote i normalizirala mržnju kao političko sredstvo. Njegova današnja uloga „stabilnog lidera“ nije prekid s tom politikom, nego njezina prilagodba novim okolnostima.
Svaki novi javni istup Željane Zovko služi kao podsjetnik da politička samouvjerenost ne mora nužno imati ikakvo uporište u činjenicama, pravu ili evropskim vrijednostima na koje se rado poziva. Njen posljednji intervju za RTV „Herceg-Bosne“ nije izuzetak – naprotiv, on je kondenzat jedne duboko antievropske ideologije upakovane u jezik navodne brige za Bosnu i Hercegovinu.
Tišina visokog predstavnika i Trgovinska gora: kome Schmidt zapravo odgovara?
U Bosni i Hercegovini, zemlji u kojoj se zločin relativizira, a odgovornost razvodnjava do besmisla, ništa nije čudno niti šokantno kada osoba koju su mediji godinama dovodili u vezu s ratnim zločinima završi kao novinar i urednik informativnog programa na javnom servisu. Ipak, slučaj Gvozdena Šarca ima posebnu simboličku težinu.
Javni nastupi zastupnice u Europskom parlamentu Željane Zovko predstavljaju paradigmatski primjer normativne disonance između deklarativnog pozivanja na „europske vrijednosti“ i stvarne političke prakse koja se u kontinuitetu oslanja na etničku ekskluzivnost, pravnu selektivnost i institucionalnu lojalnost partikularnim interesima.
Kad vam komšija ili „prijateljska država“ odlaže otpad uz tvoju kuću.
Kandidatura Slavena Kovačevića za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine ne govori najviše o njemu, nego o sistemu u kojem svi mi živimo, radimo i, nažalost, često odlučujemo i da ga napustimo.
Najava Demokratske fronte Željko Komšić da će kandidirati Slavena Kovačevića za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda šokantna je potvrda da ova stranka manipuliše stvarnom diskriminacijom sa kojom se suočava hiljade Bosanaca i Hercegovaca koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda, navode iz Konakovićevog NiP-a.
"Politička (ne)jednačina" u BiH je postavljena na ovaj način:
Političke prilike u Bosni i Hercegovini dostižu tačku usijanja, posebno nakon što je hrvatski lobista Max Primorac na saslušanju Komiteta za vanjsku politiku Kongresa SAD-a otvoreno nazvao BiH "propalom zemljom". Ove izjave oduševljeno je podržala i europarlamentarka iz HDZ-a, Željana Zovko, tvrdeći da je na saslušanju naznačeno kako bi model s tri federalne jedinice predstavljao "jedini održivi put ka dugoročnoj stabilnosti i institucionalnoj jednakopravnosti".
