Sudbina reforme Izbornog zakona BiH osuđena je da čeka politički dogovor. Nerijetko teško dostižan, nije uslijedio ni ovaj put. Tema isključivo tehničke izmjene, a za stolom članovi Centralne izborne komisije i klubova zastupnika parlamentarnih stranaka.

Novi pokušaj dogovora na polju Izmjena izbornog zakona BiH bezuspješan. Sastanak klubova zastupnika sa članovima Centralne izborne komisije BiH, umjesto da vodi ka dogovoru, rezultirao je novim neslaganjima. Prijedlog SDA o izmjenama Izbornog zakona odbio je SNSD. HDZ BiH je od sastanka očekivao više, a Trojka uputila podršku.

Cilj je predstavljanje prijedloga za izmjene Izbornog zakona i novih tehnologija u izborni proces – a sve u svrhu rješavanja izbornih sporova, koji i dalje ostaju na čekanju. Razmatran je i prijedlog SDA.

„Ja sam nekoliko dana objašnjavao da to nije nešto izmišljeno zadnjih 7 dana već se na tim izbornim tehnologijama radi više godina. Imam optimizam da će ovaj zakon na Zastupničkom domu dobiti većinu, odnosno da će biti podržan“, kazao je Šerif Špago, šef Kluba SDA u Zastupničkom domu BiH.

Za sada su ga podržale jedino stranke Trojke. Stoga, optimizam da će prijedlog dobiti podršku u zastupničkim klupama pod upitnikom. Oprijedjeljena za tehničke izmjene, Trojka je uputila i podršku pritisku visokog predstavnika Christiana Schmidta. Dok su svi pogledi u smjeru OHR-a, prvo na redu razmatranje prijedloga SDA. Volje u taboru Trojke ima, no ima li BiH vremena i novca za zahtjevan proces težak 30 miliona eura?

„Mi smo informisani i koliko ovo košta i koja je procedura u implementaciji bilo koje vrste za koju se parlament odluči u smislu uvođenja novih tehnologija. Očito je da se radi o vrlo kompleksnom procesu u koji se moraju uključiti svi da bi on uspio“, izjavio je Saša Magazinović, šef Kluba SDP-a u Zastupničkom domu BiH.

A sudeći prema tome, uspjeha nema. SNSD bar za sada odbija prijedlog SDA o izmjenama Izbornog zakona. U vrhu liste nezadovoljstva potezi pokretača razgovora o tehničkim izmjenama i najavljene Bonske ovlasti. Za lidera ove stranke neprihvatljivi. Uz neizostavno upozorenje - sko Schmidt nametne odluke, RS će usvojiti svoj izborni zakon i provesti lokalne izbore. Osim spornog prijedloga SDA i pritiska Schmidta, sporan im je i rad članova Centralne izborne komisije BiH.

„Da bi legitimitet izbornog procesa bio osiguran, prvo se treba otvoriti pitanje članova CIK-a BiH, njihovog imenovanja, političke pripadnosti. Nemoguće je da je CIK BiH - koji bi trebao biti nezavisni organ, a to nije, tu sjede ljudi koji su izabrani iz različitih političkih partija - nama priča o zaštiti izbornog procesa“, tvrdi Miroslav Vujičić, zamjenik šefa Kluba SNSD-a u Zastupničkom domu BiH.

Nije SNSD usamljen u krugu nezadovoljnih. Stav HDZ-a BiH odavno je poznat. Za polovične izmjene Izbornog zakona glas za će izostati. Najavljene izmjene nemaju poveznicu sa biranjem članova Predsjedništva BiH - upravo ono na čemu u HDZ-u BiH instistiraju godinama. Od sastanka sa članovima CIK-a BiH očekivali su više.

„Nismo ništa konkretno čuli. Članovi CIK-a BiH korektno su kazali da to nije njihov posao, oni samo predlažu razmatraju kojekakve mogućnosti, a parlament će biti taj koji će dati zadnju riječ“, objašnjava HDZ-ov Zdenko Ćosić, zamjenik šefa Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda BiH.

Naredna stanica za riječ i dogovor je sjednica Zastupničkog doma državnog parlamenta. U petak posljednja šansa u ovoj godini po hitnom postupku. Dakle, tehničke izmjene Izbornog zakona hitne. Prilika za pronalazak rješenja i usaglašenost ili novo prebacivanje loptice odgovornosti u teren OHR-a. U iščekivanju poteza jedinog čovjeka u gradu koji ima takve nadležnosti u rukama.