Prijedloge izmjena Izbornog zakona BiH visokom predstavniku Chrtistianu Schmidtu uputio je Suad Đozić ispred udruženja ReSTART.

Obraćamo se Visokom predstavniku za Bosnu i Hercegovinu da do Nove Godine nametne izmjene izbornog zakona. On to mora da učini iz najmanje dva razloga:

-Prvi razlog je taj da gotovo i ne postoji stranka u našoj državi kojoj ovakav sistem neodgovara. Znači njihova logika je da ne treba mijenjati nešto što odgovara manje više svim većim strankama. Apetiti se zadovoljavaju sa bilo kojim nivoom vlasti u bilo kakvoj neprincipijelnoj koaliciji. Para ima dovoljno za astronomska, tj. primanja koja su i desetostruko veća od prosječnih u našoj zemlji.

-drugi razlog je taj da protektor ili kako se kod nas zove visoki predstavnik je postavljen tu da bi radio i štitio isključivo državne i interese građana ove zemlje. Za državu je tu da štiti njen Ustav, a za građane, demokratsku volju na izborima. Dosadašnje iskustvo sa Christianom Schmidtom je takvo da on jedino je štitio stranačke interese i na taj način radio na cementiranju postojećih etničkih podijela i stvaranju još većeg jaza između tri etničke skupine i teritorije koje većinski zauzimaju.

VP je prvo udovoljio zahtjevima HDZ BiH (ali i HDZ HR), zatim strankama koje čine trojku i sada kako se čini želi da udovolji najpogubnijem po državu, zahtjevu SNSD-a. A Predsjednik te stranke (i jednog od entiteta) traži da se uklone strane sudije iz Ustavnog suda, te da se državna teritorija dodijeli entitetima, iako svi znamo da bi na taj način se otklonila i posljednja prepreka za konačnu podjelu zemlje.

S toga naš zahtjev je da prestane sa udovoljavanjem stranačkim programima i ciljevima i počne se baviti svojim preplaćenim poslom, a u korist države i njenih građana.

Prva grupa zahtjeva za izmjenu izbornog zakona (urgentno):

1. Implementacija presuda Evropskog suda za ljudska parava u Strazburu
2. Optičko skeniranje glasačkih listića - sistem je jednostavan jer se listići ubacuje u glasačku kutiju kroz optički skener što smanjuje mogućnost zloupotrebe, a biračima nije potrebna dodatna edukacija za glasanje. I dalje ostaju listići za provjeru ako bude prigovora. Na taj način bi se smanjila mogućnost dodavanja novih listica i dopisivanje broja glasova na putu od birališta do općine, ali i u samoj općini, što je do danas bila uobičajena praksa (kako tvrde brojni izvori).
3. Obavezno glasanje - odnosi se na zakone koji obvezuju punoljetne građane da glasaju, jer je to pravo i obaveza. Postoje odgovarajući (sofisticirani) načini kažnjavanje za one koji se ne odazovu na glasanje isto kao što građani imaju dužnost slati djecu u osnovnu školu, plaćati porez ili se pojaviti na sudu ako su pozvani. Bosna i Hercegovina je (školski) primjer države koja bi morala imati obvezno glasanje. Izbori u BiH bi povećali si šansu da budu regularni, legalni i legitimni. Ne bi nam više glasali mrtvi, ali bi zato se u procese uključili mladi, koji bi na taj način uticali na političke procese i stvarali bolji ambijent za življenje, te svoju budućnost gradili ovdje, a ne u drugim državama.

Druga grupa zahtjeva za izmjenu IZ:

4. Drugi krug glasanja za važnije funkcije – članove Predsjedništva, a na lokalnom nivou načelnike/gradonačelnike. Poenta ovog mehanizma je da se osigura da državni i lokalni funkcioneri vladaju legitimitetom natpolovične većine građana tako što se u prvom krugu odvoje dva najbolje plasirana kandidata. Podprijedlog je da i načelnike/ gradonačelnike treba ograničiti na maksimalno dva mandata, jednako kao članove Predsjedništva.
5. Povećanje cenzusa na 5 odsto - razlog koji se navodi zbog čega je izborni prag 3 odsto je da se na taj način obezbjeđuje više demokratije (i to nam kažu oni koji imaju samo dvije stranke u svojoj državi). Možda je tako u demokratski razvijenijim zemljama s više političke tradicije i kulture. U tranzicijski državama, male stranke služe za manipulaciju i 'trgovinu'. Te stranke ništa bitno ne doprinose pozitivnim procesima i promjenama. Obično ulaze u koalicije s ideološki različitim strankama isključivo iz partikularnih interesa. Rezultat toga je da sve bitnije stranke učestvuju u vlasti na nekom od nivoa, pa nemamo klasične opozicije. Što je logička zamka, jer ako su svi odgovorni za stanje u državi, onda nije niko.
6. Dualizam funkcija i sukoba interesa (spriječiti) - sukob interesa je situacija u kojoj pojedinac obavlja određenu javnu funkciju i dolazi u priliku da svojom odlukom pogoduje sebi ili sebi bliskim osobama i organizacijama, a u konfliktu sa javnim interesom. Tamo gdje postoji rizik da će privatni interes nadvladati javni i donijeti materijalnu korist pojedincu ili grupi. Sukob interesa je i gomilanje više funkcija koje su suprostavljene (mogu uticati na donošenje bitnih odluka). Isti čovjek ne može biti član i zakonodavne i izvršne vlasti. Slično kao kada bi jedna osoba bila tužilac i branilac u istom procesu ili član upravnog i nadzornog odbora istovremeno.

Ako Visoki predstavnik u narednim sedmicama ne bude počeo da radi u interesu države i njenih građana, mi ćemo ponovo organizovati izlazak na ulicu ispred njegovog doma, tj. OHR-a.

Restart BiH

Suad Đozić