U jeku političke krize, raspada jedne i formiranja nove državne koalicije, jedna tema više za korak nazad. Izborni zakon. Izmjene s potpisom HDZ-a BiH već su u parlamentarnoj proceduri i ovog petka pred delegatima u Domu naroda Bosne i Hercegovine. Sjednica je hitna, a i procedura, jer se HDZ-u žuri da već sljedeće godine članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine biraju po svojim pravilima i da pod kontrolom drže Centralnu izbornu komisiju BiH.

Izborni zakon po volji HDZ-a, jučer dostavljen, ovog petka već na dnevnom redu državnog Doma naroda jer, kako kaže predsjednik HDZ-a Dragan Čović, došlo je vrijeme - za legitimno predstavljanje i CIK pod kontrolom.

„HDZ forsira i stavlja u svoj prioritet, kazao je predsjednik SDP-a Nermin Nikšić.

Poznato, ali, ipak, nenajavljeno, pa servirano kao iznenađenje aktuelnim i potencijalnim partnerima prije sastanka. Čini se kao uslov za saradnju, ali predsjednik NiP-a Elmednik Konaković navodi - nikakvih ultimatuma nije bilo.

A, hitno jeste. Od sjednice do procedure, HDZ BiH žuri. Zaobilazeći komisije i amandmane. Zakonom, direktno, ide preko kantona do sigurne pozicije u Predsjedništvu BiH.

„Nećemo dopustiti da uđemo u narednu izbornu godinu, a da raspravljamo o tome hoće li nama neko birati člana Predsjedništva“, poručuje Čović.

Tu privilegiju, kako predviđaju izmjene zakona, imat će samo pet povlaštenih kantona gdje su Hrvati većina. Ovaj put, tačnije prečica, garancija je Hrvatima da im se u izbor Bošnjaci neće uplitati jer birači u Federaciji, kako opet zakon navodi, mogu glasati za Bošnjaka ili Hrvata, ali ne za oba. Iste izmjene u nešto širem tekstu HDZ je predložio i prošle godine. U međuvremenu, izmjene su skratili, ali parlamentarnu većinu nisu ojačali. U Zastupničkom domu dovoljno ruku nemaju. Zato proceduru počinju u Domu naroda BiH.

„Mislim da postoji mogućnost da prođe Dom naroda. Neće proći Predstavnički dom sigurno bez političkog dogovora i uvažavanja naših zahtjeva“, napominje Konaković.

„Želimo provoditi odluke suda u Strazburu, želimo otkloniti te neke prepreke koje imamo u Izbornom zakonu“, podsjeća Nikšić.

Različiti zahtjevi u jedan zakon ne mogu, pa je reforma i dalje nemoguća misija. Ono što HDZ traži, Trojka iz Federacije ne prihvata. A i Trojka iz RS-a svoje zahtjeve ima.

„Izborni zakon koji omogućava transparentne izbore“, kategoričan je predsjednik SDS-a Milan Miličević.

Čoviću integritet izbornog procesa nije na dnevnom redu. Pa, ipak, opoziciji, koja se još, barem javno, nije odredila kako će ovog petka glasati, sudeći prema ranijim porukama, neće biti teško podići ruku i za političke izmjene.

„Za nas u RS-u tu nema problema. Mi smatramo da je pravedno i pravično da svako ima svog predstavnika“, riječi su Draška Stanivukovića, predsjednik PDP-a.

Da bi zakon razmatrali i potencijalno usvojili, HDZ-u treba više od glasova opozicije. Prijedlog od debakla može spasiti SNSD povratkom u salu Doma naroda koju su ove srijede napustili da bi spasili svoje pozicije. U petak bi trebali biti prisutni, potvrđuje nam Radovan Kovačević, ali zašto i kako će nastupiti - ne odgovara. No, spremno čeka Klub Bošnjaka.

„Nema rasprave ni o jednom drugom pitanju dok se ne završi započeta sjednica i preostale tačke dnevnog reda koje su vezane za smjenu predsjedavajućeg i ministara SNSD-a. Mi ćemo insistirati da se poštuje Poslovnik. Nećemo dozvoliti da se stalno ponižavamo“, poručuje SDA-ov Šefik Džaferović, predsjednik Kluba Bošnjaka u Domu naroda BiH.

Bez kraja prethodne nema početka naredne sjednice. Ako ga i bude, zakon neće proći. Klub Bošnjaka bit će protiv, a bez njih nema entitetske većine.

Džaferović upozorava da taj zakon još jednom potvrđuje, a ne uklanja diskriminaciju na koju je ukazao Evropski sud za ljudska prava: „I zbog toga je to nešto što je apsolutno neprihvatljivo i neprihvatljivo je što se s tim zakonom pokušava uspostaviti stroga politička kontrola nad CIK-om“.

„To je jedan mali korak samo odvraćanja nekog brojnijeg ko je do sad u ime vas mogao birati u jednoj izbornoj jedinici“, pojašnjava Čović.

Mali korak za krupne izmjene, bez Ustava koji bi trebao biti temelj izborne reforme. No, ovdje, jasno je, prioriteti su iznad procedure. A, legitimno predstavljanje imperativ. Ali, hitno i bitno put od Parlamenta do Predsjedništva ne čini bržim.