Austrijski list Der Standard piše da nakon masovnog lobiranja hrvatskog nacionalističkog HDZ-a koji ima pristalice u mnogim evropskim institucijama, Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) ponovo razmatra presudu "Kovačević", koju ovaj austrijski list ocjenjuje kao historijski vjerovatno najvažniju presudu za Bosnu i Hercegovinu čije bi implementiranje spriječilo diskriminaciju i evropeiziralo zemlju.

Navodi se da, kada je ESLJP prošlog augusta presudio u korist Kovačevića, jedni su slavili, a drugi odmah počeli razmišljali kako bi se mogli boriti protiv presude. Naime, Sud je utvrdio da je ustav Bosne i Hercegovine suštinski nespojiv sa ljudskim pravima.

 Navodi se da je Ustav zemlje, koji je dio Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995., stvorio “etnički i teritorijalno podijeljenu državu nakon troipogodišnjeg međunarodnog sukoba u kojem su bile uključene susjedne Hrvatska i Srbija”. Ističe se da je tadašnje političko rukovodstvo ovih susjednih država željelo ratom podijeliti Bosnu i Hercegovinu, već nezavisnu državu koja je bila članica Ujedinjenih naroda.

 “Ali kako su i 'mirovni pregovarači', strane diplomate posebno iz Velike Britanije, prihvatili etničko-teritorijalne želje ovih susjednih država i nacionalista unutar Bosne i Hercegovine, 'mirovni planovi' su već predstavljeni tokom rata koji je predviđao etno-teritorijalnu podjelu zemlje. Dayton je bio samo konačni proizvod. Bosanci nisu predlagali ovaj ustav, on im je nametnut spolja”, navodi se, te se objašnjava državna struktura BiH.

Ograničenje prava glasa

Kovačević, koji sebe ne ubraja u tri konstitutivna naroda, naveo je da ne može glasati za kandidate po svom izboru zbog teritorijalnih i etničkih uslova, i Sud je utvrdio da je on u pravu.

Ističe se da je ESLJP već pozvao na promjenu bosanskog ustava u pet drugih slučajeva zbog diskriminacije, ali da nijedna od presuda nije izvršena.

“Nakon masovnog lobiranja hrvatskog nacionalističkog HDZ-a, koji ima pristalice u mnogim institucijama poput Evropskog parlamenta, Vijeća Evrope, delegacije EU u Sarajevu, ali i ureda visokog predstavnika Christiana Schmidta, i koja je vladajuća stranka u susjednoj državi Hrvatskoj, sada je čak i slučaj Kovačević ponovo otvoren pred Velikim vijećem ESLJP. Protivnici presude žele da obore presudu”, navodi austrijski Standard.

Petočlano Vijeće Evropskog suda za ljudska prava u decembru je bez prigovora prihvatilo zahtjev opunomoćenika Bosne i Hercegovine da se presuda u predmetu Kovačević proslijedi Velikom vijeću.

Navodi se da se za ovo posebno zalagala predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto iz HDZ-a, ali da su “opunomoćenici prvo djelovali kao vlada tužene strane bez saglasnosti Vijeća ministara Bosne i Hercegovine”, te da je njihov mandat je odavno istekao.

Der Standard je pitao ESLJP zašto je zahtjev prihvaćen, ali sud je samo naveo da će podnesak u dogledno vrijeme ispitati relevantni sud, te da se nije bavio pitanjem valjanosti mandata ovlaštenih predstavnika.

Ipak, stručnjaci smatraju da su predstavnici države postupili zakonito, a među njima je advokat Harun Išerić iz njemačkog Marshall fonda.

“Nema sumnje da su bosanskohercegovački državni službenici bili u okviru svog mandata kada su podnijeli zahtjev Velikom vijeću. Oni su bili ovlašteni za to i imali su osnovu u domaćem zakonu za takvu pravnu akciju“, rekao je on.

Kontroverzan stav Zapada

Der Standard je pitao Vijeće Evrope da li je generalna sekretarka Vijeća Evrope Marija Pejčinović Burić, političarka HDZ-a koja predstavlja Hrvatsku, a zapravo dolazi iz susjedne države BiH, sa “opunomoćenicima” Bosne i Hercegovine bila u kontaktu u slučaju Kovačević, tj. da li je politički resor Vijeća Evrope umiješan u taj proces, ali nije stigao odgovor. Nakon četiri sedmice je iz službe za štampu Vijeća Evrope stigao odgovor na drugo pitanje, ali kako navodi ovaj list, gore navedeno pitanje ostalo je bez odgovora.

Kovačević smatra da predstavnici HDZ-a i Hrvatske ne žele eliminirati diskriminaciju, već žele zadržati etnički podijeljeni sistem kako bi i dalje imali kontrolu nad procesom donošenja odluka u Bosni i Hercegovini. Još nije poznato kada će Veliko vijeće odlučiti o ovom slučaju. Navodi se da su zbog ovoga zabrinuti oni građani BiH “koji žele evropsku državu orijentiranu na građane u kojoj su svi jednaki” i koji žele u EU.

“Iznad svega, nejasno je zašto (za te građane) nema podrške EU, SAD ili drugih zapadnih aktera koji ozbiljno podržavaju implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava. Parlamentarna skupština Vijeća Evrope je još 2006. godine pozvala Venecijansku komisiju da izradi novi ustav za Bosnu i Hercegovinu najkasnije do 2010. godine. Ali pošto nacionalisti imaju tako jaka prava veta putem ustava nametnutog spolja, to nije bilo moguće – a vjerovatno neće biti moguće ni u budućnosti”, ističe se.

Kako navodi Der Standard, “koliko se susjedna država Hrvatska patronizirajućim, hegemonističkim stavom miješa u unutrašnjepolitička pitanja Bosne i Hercegovine posljednji put se vidjelo u januaru”, i to tokom posjete predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen, holandskog premijera Marka Ruttea i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića zemlji.

Naime, Plenković je odbio da se sastane s članom bh. predsjedništva Željkom Komšićem, što je dovelo do “diplomatskog skandala u Sarajevu” i što su mnogi građani BiH “doživjeli kao poniženje”.

Dodaje se da je ovaj Plenkovićev potez također “iziritirao” određeni broj evropskih diplomata.