Način na koji je održana proslava 9. januara ove godine, koja se fokusirala na demonstraciju srpskog identiteta, neće se moći održati naredne godine. Republika Srpska je multietnički entitet, a proslava 9. januara se odnosi na datum povezan s osuđenim ratnim zločincem Radovanom Karadžićem, kazao je visoki predstavnik Christian Schmidt na ispitivanju Odbora za vanjske poslove pri britanskom parlamentu.

Na pitanje predsjednice Odbora Alicia Kearns o tome da li će pojedinci koji su organizovali proslavu odgovarati i da li će visoki predstavnik upotrijebiti Bonske ovlasti da to spriječi, Schmidt je rekao da ta opcija nije isključena.

- Nekada bih volio da budem kao Paddy Ashdown. On je imao drugačije okruženje. Takvo okruženje je imalo veće prisustvo SFOR-a i međunarodnih policijskih snaga. Nije isključena opcija upotrebe Bonskih ovlasti za sankcionisanje pojedinaca. Želio bih se zahvaliti vladi Velike Britanije na sankcijama. Republika Srpska je finansijski uslovljena i potrebna joj je novčana pomoć.

Kearns je u ime Odbora iskazala potrebu da se uklone zvaničnici koji organizuju proslave takve vrste "tako blizu Sarajeva" i upitala je Schmidta o intenzitetu ruskog uticaja na zemlju.

- Prema informacijama koje ja imam, uticaj Rusije nije toliko prisutan. Vidjeli smo da je taj uticaj u Srbiji puno veći, s obzirom da je dokazano da grupa Vagner pokušava regrutirati borce za rat u Ukrajini. Nismo vidjeli nikakav uticaj ove grupe u BiH, ali postoji mogućnost da Rusija priprema teren za povećanje svog uticaja u ovoj državi - kazao je on.

Kearns je izrazila zabrinutost zbog pojave pripadnika Moto kluba Noćni vukovi na ulicama Republike Srpske, kao i nedavne dodjele ordena ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, istaknuvši da nema sumnje da je Milorad Dodik "Putinov igrač".

Schmidt je kazao da je za borbu protiv ruskog uticaja potrebna saradnja lokalnih političara, ali i podrška Velike Britanije, EU i SAD-a.

- Dijelim vašu zabrinutost i radimo na tome - kazao je on.

Upitan o tome koliko uticaja imaju susjedne zemlje Srbija i Hrvatska na unutrašnja pitanja BiH, Schmidt je kazao da postoji prevelik uticaj.

- To je posebno evidentno s nedavnim komentarima hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića o uslovljavanju ulaska Švedske i Finske u NATO ako se donese izborni zakon u BiH - napomenuo je Schmidt.

Na upit o tome da li će vratiti orden Reda Ante Starčevića, koji je Hrvatska ranije dodijelila dvojici presuđenih ratnih zločinaca Dariu Kordiću i Jadranku Prliću, Schmidt je kazao da se to desilo davno i da ga nije prihvatio dok je bio član njemačkog parlamenta.