Dejtonsko uređenje Bosne i Hercegovine nije ni zamišljeno kao trajno rješenje, već je predviđeno da se država mora nadograđivati i razvijati u smislu dostizanja demokratskih standarda i ljudskih prava. Zašto? Zato što je sporazum potpisan u uslovima rata i pod imperativom okončanja sukoba, tek nakon četiri godine etničkog čišćenja, razaranja i na kraju genocida. I to su sasvim drugačiji uslovi pod kojima se razgovaralo i pregovaralo od normalnih.

Piše: SUAD ĐOZIĆ, ReSTART BIH (za Ljudski.ba)

Da li je konačno došlo vrijeme, prije nego svi mlađi isele, za novi društveni ugovor, novi Ustav BiH? I zbog čega se ReSTART BiH tri godine bavio ovom temom i nametao je kao prioritet svih prioriteta, saznajte više u KONKRETNIM pitanjima, TRANSPARENTNIM odgovorima i DOSLJEDNIM stavovima:

Pitanje: etno-tor system, po Ustavu formiranom u Dejtonu, je UZROK svih problema, sve ostalo su POSLJEDICE?

Odgovor: DA, blokade rada institucija, plemensko pregovaranje po seoskim kafanama i hacijendama, visoka korupcija, niske plate i penzije (izuzev kod političara, tužilaca i sudija), stečaji, neodgovornost i nerad tužilaštava u procesuiranju ‘krupnih riba’, nebriga u vezi ekologije (zemlja, voda, zrak), krađe na izborima, pljačka državne imovine… Sve to ili makar u većem dijelu su posljedice etno-tor Sistema.

Pitanje: kako se mijenja Ustav, da li to ide lako ili je potreban široki konsenzus za to? Imamo li konsenzus političkih faktora (etno-tor stranaka) za promjenu Ustava? Imamo li volju stranaca za to? Da li neko smatra da mahanjem presudama iz Strazbura ćemo postidjeti i natjerati EU i SAD da protivno velikohrvatskim i velikosrpskim pretenzijama, koje traju od početka dvadesetog vijeka, naprasno promijene Ustav?

Odgovor: NE. Vidjeli smo da i pitanje tehničkih izmjena izbornog zakona, tek nakon mnogo godina i ReSTART-ovih pritisaka sa protestima i prozivkama u tekstovima prema visokom predstavniku, puno sastanaka, teškom mukom se došlo do nametanja od strane visokog predstavnika. Jednostavno u etno-tor elitama nema zainteresovanih za usvajanje zakona za boljitak građana. A promjene zakona u principu idu puno lakše od promjene Ustava. Kod država u kojima je demokratija slaba, Ustav se uglavnom mijenja na dva načina. Prvi način je rat, etničko čišćenje i genocid (to smo već imali) i velikim ekonomskim krizama poput Grčke. Mahanjem presudama se nikada ništa u ovoj zemlji neće promijeniti.

Pitanje: da li bosanstvo, kao nova etnička odrednica (popis po našem Ustavu ne dozvoljava nacionalno izjašnjavanje, jedino etničko), sa ciljem da jednog dana postane nacionalna, u ovakvoj situaciji je jedina realno-ostvariva opcija za izmjenu Ustava BiH u smijeru ‘građanske države’?

Odgovor: DA. Promjena tro-komponentnog u četvero-komponentni sistem (bosanska bi bila četvrta) bio bi prvi korak u reformi političkog sistema i kao prelazno rješenje prema građanskoj državi bi poremetio kompletnu koncepciju ‘svetog trojstva’. Prvo ćemo ići apelacijama prema Ustavnom sudu, pa sa popisom i na kraju izborima. Za to se može obezbijediti podrška od etno-toraša. Tako bi država konačno prodisala i krenula u smjeru ispunjavanja presuda Evropskog suda za ljudska prava.

Pitanje: da li Bosanstvo ima pretenziju da negira etnose?

Odgovor: NE! Sekundarnih identiteta imamo na desetine, možda i stotine jer svako se treba osjećati tako kako se osjeća (identitet je osjećaj pripadnosti), ali građanin nam treba biti primaran, njegova ljudska prava te funkcionalna država koja mu to obezbjeđuje.

Pitanje: da li je ‘građanska država’ udar na Bošnjake, Hrvate i Srbe?

Odgovor: NE! Ali zato predstavlja udar na etnonacionaliste, ili još preciznije, građansko uređenje bi eliminisalo ili barem značajno umanjilo udare velikodržavnih projekata koji prema Bosni i Hercegovini dolaze s istoka i zapada. Ako se BHS osjećaju ugroženo u Austriji, recimo u Klagenfurtu, isto je i ovdje.

Pitanje: da li država organizovana po ‘građanskom konceptu’ je put u novo ‘bratstvo i jedinstvo’?

Odgovor: NE! Oni koji mrze druge i drugačije ili vole samo svoje, mogu to nesmetano da nastave bez opasnosti po sistem i njegovo funkcionisanje. I u Sjevernoj Irskoj, Belgiji ili Španiji se, vjerovatno, ni danas ne vole previše, ali imaju funkcionalan državni sistem. Dakle, građansko uređenje države i društva nije nikakav bratski savez, nego pragmatični pristup problemu za opći boljitak društva i funkcionalniju državu.

Pitanje: Ustav BiH po građanskom modelu uređenja države, poštujući presude evropskog suda za ljudska prava, bi izjednačio građanska i ljudska prava, odgovornosti i privilegije svih u Bosni i Hercegovini?

Odgovor: DA, etnonacionalisti bi mogli otiću u zatvor ako su nešto zgriješili, jer se ne bi mogli zaklanjati iza one stare dobro poznate - udaraju na ‘nas’ jer smo... Svi građani BiH bi imali prava da se kandiduju na svaku funkciju i na svakom pedlju naše države, a bilo bi i manje blokada državnih institucija, praćenih ucjenama i kompromisima na štetu države.

Pitanje: da li bi i u ‘građanskoj’ lideri stranaka koji su umislili da predstavljaju svoja plemena, bili popularniji od Edina Džeke, a zarađivali gotovo jednako kao on ili bi bili obični građani sa prosječnim platama bez superpremija od korumpiranih tendera?

Odgovor: NE, bili bi kao i evropski političari obični građani sa donekle iznadprosječnim primanjima, a kada bi i čokoladicu kupili na račun države (odnosno na naš račun), morali bi snositi sankcije.

Pitanje: da li postoje političke stranke u BiH koje se mogu nazvati ‘građanske’?

Odgovor: NE, sve stranke koje su bile dio vlasti svoju moć, sredstva, pozicije, uticaj su crpile isključivo djelovanjem sa pozicije nekog od torova. Zato Dodik ‘trojku’ naziva ‘bošnjačkom reprezentacijom’ (‘muslimani iz Sarajeva’). Ne griješi puno, jer iako su tu sada S. Magazinović ili P. Kojović, ipak i ćorava mačka vidi da su oni predstavnici etno-tora koji čini samo 33% državne vlasti. Da apsurd bude veći i u vođenju svog tora često se ne snalaze baš najbolje. Tako za poziciju predsjedavajućeg Doma naroda BiH, koja po nekom pravilu pripada legitimno i po Ustavu predstavniku Bošnjaka, na tu poziciju se izabere K. Ademović bez i jednog glasa od Bošnjaka. Interesantno.

P.S. Nakon što uvedemo četvrtu komponentu u vlast i razbijemo sistem svetog trojstva, etno-tor sistem će se raspasti. HDZ-Hrvati će tek tada prestati biti legitimni sa 33% vlasti na državnom nivou i 50% na entitetskom. SNSD-Srbi tek tada će biti spriječeni da blokiraju sve zakone dok im se ne udovolji ucjenama s kojima se podriva državni suverenitet. SDA-‘trojka’-Bošnjaci tek tada će dobiti pravu konkurenciju u zaštiti državnih interesa Bosne i Hercegovine. Tek tada ćemo postići ReSTART Bosne i Herceghovine.