Prateći medijske izjave predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića kojima obrazlaže i opravdava svoj prijedlog izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, kojeg su kako je rekao „prijatelji iz Trojke prihvatili“, uočavam potpunu kontradiktornost tog predloženog HDZ-ovog modela za izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine sa evropskim vrijednostima i demokratskim standardima.
Prije svega, izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine u vezi izbora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koje je objavio i prezentirao u javnosti predsjednik HDZ BiH Dragan Čović, suprotne su članu V Ustava Bosne i Hercegovine koji određuje neposredan izbor jednog Bošnjaka i jednog Hrvata sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine.
Predloženi segregacijski model u izbornoj jedinici Federacije Bosne i Hercegovine, koji predviđa uvođenje promjenjive izborne jedinice od pet preferiranih kantona, predstavlja aparthejd po etničkoj osnovi, te je u suprotnosti s Međunarodnom konvencijom o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije prema kojoj se država Bosna i Hercegovina obavezala da jamči svakom politička prava, naročito prava učešća na izborima, pravo glasa i kandidature prema sistemu općeg i jednakog prava glasa.
Ovaj Čovićev diskriminirajući prijedlog suprotan je i Protokolu broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, a samim tim i Ustavu Bosne i Hercegovine,jer favorizira birače koji će glasati za kandidata Hrvata kao člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine u pet preferiranih kantona: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Kantonu 10 i Posavskom kantonu, dodjeljujući im značajno veću vrijednost glasa ili težinu, u odnosu na ostali dio Federacije Bosne i Hercegovine.
Očigledno je da predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović pokušava predložene izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine za izbor članova Predsjedništav Bosne i Hercegovine predstaviti kao „simbolične izmjene u jednom članu“ radi „odvraćanja“, a u stvari radi se o suštinskoj izmjeni izbornog sistema kojom se ograničava sloboda biranja jer se narušava jednakost stvarnog utjecaja svakog glasa, odnosno uvodi se nejednaka težina glasa, što znači da glas birača u preferiranih pet kantona ima značajno veću vrijednost odnosno težinu u odnosu na glas ostalih birača u Federaciji Bosne i Hercegovine, ovisno o kojoj iteraciji izborase radi po predloženom modelu.
Dakle Čović predlaže uvođenje aparthejda u izborni sistem Bosne i Hercegovine jer je vrijednost individualnog glasa povrijeđena faktorom etničke segeregacije.
Kada se predloženi model izbora Hrvata za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine primjeni na rezultate Općih izbora 2022. godine onda je situacija sljedeća:
-U preferiranih pet kantona: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Knatonu 10 i Posavskom, Borjana Krišto kao kandidatkinja HDZ-a BiH je pobjednik, sa osvojenih 149 448 glasova u svih pet kantona;
-Kandidat Željko Komšić je ukupno dobio 227 540 glasova u Federaciji Bosne i Hercegovine, ali nije pobijedio niti u jednom od preferiranih pet kantona koji bi po prijedlogu Čovića odlučivali o izboru Hrvata u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, tako da isti ni teoretski ne bi mogao biti izabran kao Hrvat u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine;
-Prema prijedlogu izmjena Izbornog zakona koje je predložio Čović, a Trojka prihvatila, za Hrvata kao člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine bila bi izabrana Borjana Krišto koja je dobila 47 285 glasova manje od Željka Komšića, ali je pobijedila u svakom od pet preferiranih kantona promjenjive-plutajuće izborne jedinice koju oni čine;
-Međutim, kandidatkinji Borani Krišto, po ovom predloženom protuustavnom i diskriminirajućem modelu izbora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine kroz Izborni zakon Bosne i Hercegovine, da bi bila izabrana dovoljna je pobjeda u Posavskom kantonu gdje je osvojila 9504 glasa, a čime se postiže 24 puta veća vrijednost odnosno težina tog svakog glasa u odnosu na ukupni broj glasova koji je dobio kandidat Željko Komšić;
-Po ovom predloženom modelu, koristeći rezultate Općih izbora 2022. godine vrijednost glasa je veća od 2 do 24 puta u preferiranim kantonima u donosu na ostali dio Federacije Bosne i Hercegovine, ovisno od broja iteracija kod izbora Hrvata kao člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Iz navedene analize i činjenica vidljivo je da su uzaludne Čovićeve tvrdnje da „predstavnici hrvatskog naroda jedini iskreno predvode evropske procese“, dok predlaže uvođenje aparthejda u Izborni zakon Bosne i Hercegovine diskriminirajućim odredbama različite vrijednosti glasa koje su u suprotnosti sa evropskim zakonodavstvom i principima zaštite slobode biranja u modernim demokratskim sistemima.
Smatram da je nedopustivo da se ovakve diskriminirajuće odredbe ugrade u izborni sistem Bosne i Hercegovine, suprotno Ustavu i obavezujućim međunarodnim konvencijama, te pozivam sve kolegice i kolege Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine da spriječimo uvođenje aparthejda po etničkoj ili nekoj drugoj osnovi.
