Hrvatski medijski servis je u autorskom tekstu anaizirao šta bi nova koalicija na državnom nivou trebala donijeti Hrvatima. Imajući u vidu da se ovaj medij veže za Dragana Čovića pretpostaviti je da je ovim putem HDZ izdiktirao Trojki svoje zahtjeve. Tekst prenosimo u cijelosti.
Dosadašnje iskustvo pokazuje da Hrvati u Federaciji BiH uvijek ostaju na udaru „lažnih patriota“ koji koriste orkestrirane medijske napade kako bi diskreditirali bilo koga tko se kao politički Hrvat pojavi kao kandidat za odgovornu dužnost u zemlji. U pravosudnim i sigurnosnim institucijama, Hrvati se unaprijed najčešće proglašavaju nepodobnima, dok se kod bošnjačkih kadrova uopće ne postavlja pitanje eventualne stranačke pripadnosti ili “bliskosti”. To je praksa koju Trojka mora prekinuti ako želi pokazati da se doista razlikuje od SDA.
Izborni zakon kao temelj političkog dogovora
Jedno od ključnih pitanja na kojima hrvatski predstavnici moraju inzistirati jest reforma izbornog zakona. Dosadašnje manipulacije dovele su do toga da Bošnjaci već gotovo šesnaest godina imaju dva člana Predsjedništva dok Hrvati nemaju niti jednoga. Stoga Trojka mora pokazati hrabrost i podržati izmjene koje bi spriječile preglasavanje Hrvata od strane većinskih Bošnjaka i osigurale ravnopravnost svih konstitutivnih naroda na svim administrativno-političkim razinama (uključujući domove naroda).
Presude domaćih i međunarodnih sudova koje nalažu uklanjanje diskriminacija na temelju nacionalne pripadnosti i mjesta prebivališta, moraju biti provedene bez daljnjeg odugovlačenja. Iluzorno je očekivati da su ovakve izmjene moguće bez snažnog angažmana međunarodne zajednice, u prvom redu administracije SAD-a, ali lideri bošnjačkog bloka Trojka morali bi pokazati jasnu i nedvosmislenu spremnost za razgovor o ovom teškom pitanju u bilo kojem formatu te ne biti kočničar i kopija SDA, političke organizacije protiv koje se “navodno” bore.
Pravosuđe i sigurnosni sektor pod ljušturama starih problema
Hrvatski predstavnici moraju inzistirati na ravnopravnosti pri imenovanju dužnosnika u pravosudnom i sigurnosnom sektoru. Svjedoci smo kako se sustavno eliminiraju hrvatski kadrovi u policijskim i sigurnosnim strukturama kroz razne proceduralne manevre. Tako je i u slučaju Federalne uprave policije (FUP), gdje su ministar unutarnjih poslova i v. d. ravnatelja iz istog naroda, iako zakon jasno predviđa nacionalni balans i zabranjuje da ravnatelj FUP-a i ministar unutarnjih poslova budu pripadnici istog konstitutivnog naroda. Predložene izmjene Zakona o policijskim službenicima samo dodatno cementiraju neravnopravnost i onemogućuju hrvatskim kadrovima napredovanje.
Osim toga, netransparentni procesi imenovanja u policijskim strukturama jasno pokazuju namjeru da se Hrvati eliminiraju s ključnih pozicija. Očigledan primjer je održavanje intervjua s kandidatima za Neovisno povjerenstvo za izbor ravnatelja policije prije nego što su zakonske izmjene uopće stupile na snagu. Time se stvara dojam da je cijeli proces unaprijed isplaniran kako bi se nastavila praksa dominacije jedne nacionalne skupine u ključnim institucijama.
RTV sustav – neispunjeno obećanje
Još jedno ključno pitanje koje se ne smije zanemariti jest reforma javnog RTV sustava. Koalicijski sporazum iz 2022. godine izričito je predviđao reformu tog sustava u skladu s Ustavom, ali to do danas nije provedeno. Sustav i dalje ostaje pod kontrolom političkih centara moći koji ne odražavaju ustavnu multinacionalnu strukturu BiH dok je FTV i dalje bastion kroatofobne misli što je i znanstveno dokazano.
Ako se od Trojke očekuje da bude vjerodostojna, tada mora pokazati spremnost da preuzme odgovornost za provedbu dogovorenih reformi.
Ustavni sud – nova bošnjačka strategija majorizacije
Nedavni događaji u Domu naroda pokazali su kako bošnjački političari, bez obzira dolaze li iz SDA ili Trojke, i dalje rade na jačanju svog nacionalnog utjecaja nauštrb drugih. SDA i njihovi saveznici otvoreno su predložili da u Ustavnom sudu Federacije BiH Bošnjaci dobiju četiri suca, dok bi Hrvati i Srbi imali po dva uz jednog pripadnika Ostalih, iako je dugogodišnja praksa bila da se suci imenuju po jednadžbi 3+3+2+1. Ovakvi potezi jasno pokazuju kako pojedine strukture unutar bošnjačkog političkog spektra ne žele istinsku jednakopravnost, već nastavak centralizacije FBiH u korist jednog naroda.
Štoviše, velikom dijelu bošnjačke javnosti i političkih struktura Hrvat je prihvatljiv samo ako se radi o osobi političkog profila sličnog Željku Komšiću – onome koji je spreman biti „multikulturalni ukras“ Sarajeva, dok istovremeno provodi politiku koja ide u prilog bošnjačkoj dominaciji. Svaka druga opcija nailazi na oštre napade i nastoji se diskreditirati kroz političke i medijske pritiske.
Vrijeme za odluku
Nova vladajuća većina predstavlja priliku za reforme, ali samo ako svi partneri budu iskreni u namjeri da BiH pretvore u državu jednakih prava za sve narode. Ako Trojka uistinu želi pokazati da nije samo novi instrument starog sustava, tada mora prekinuti dugogodišnje prakse političke dominacije i diskriminacije.
Hrvatski predstavnici moraju jasno postaviti uvjete za podršku novoj vlasti: reforma izbornog zakona, ravnopravnost u pravosudnom i sigurnosnom sektoru, provedba dogovorenih RTV reformi i poštivanje nacionalne ravnoteže u Ustavnom sudu FBiH. Ako te stavke ne budu na stolu, tada je upitno koliko je uopće ova nova većina spremna na stvarne promjene.
U suprotnom, BiH će i dalje ostati zarobljenik političkih igara u kojima se prava Hrvata promatraju kao puka politička trgovina, a ne kao ključni segment osiguravanja stabilnosti i jednakopravnosti u zemlji./B.G./HMS/