Na lokalitetu nekadašnjeg vojnog aerodroma Željava, nadomak Bihaća, jučer je održana primopredaja deminiranog dijela teritorija koji se nalazi u sastavu ovog kompleksa.  

Proces deminiranja ovog područja pokrenut je prije gotovo dvije godine na inicijativu Aero kluba Željava, s ciljem revitalizacije ovoga prostora, te uspostavljanja sigurnog letjelišta.

Ukupno je očišćeno oko 2,2 miliona kvadratnih metara teritorije, a zahtjevan posao deminiranja uspješno je obavio deminerski bataljon Oružanih snaga BiH, koji je uklonio 146 minsko-eksplozivnih sredstava.

 Među pronađenim eksplozivnim sredstvima bilo je i 46 protivpješačkih mina, uključujući šest mina takozvanih ubica.

Deminiranjem je bio obuhvaćen prostor od oko dva miliona metara kvadratnih teritorije aerodroma koja se nalazi na području Bosne i Hercegovine.

Deminiranje ovog područja posebno je značajno s aspekta sigurnosti građana, te realizacije turističkih i privrednih planova, a treba istaći kako je Republika Hrvatska u proteklim godinama obavila deminiranje prostora aerodroma na njihovoj teritoriji. Prostor nekadašnjeg vojnog aerodroma, koji je već punih trideset godina prepušten propadanju i zubu vremena, u posljednje dvije godine oživljavaju članovi Aero kluba “Željava”, nakon što im je Vlada Federacije BiH dala da koriste taj lokalitet na period od deset godina, a namjera članova ovoga kluba je da uspostave letjelište za sportske potrebe.

U međuvremenu očistili su dobar dio poletno-sletnih staza koje je bilo okovalo rastinje, a pokrenuto je i saniranje dijelova piste koji su u međuvremenu propali. Nekadašnji vojni aerodrom presijeca međudržavna linija razgraničenja između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, ali se veći dio aerodromskih pista nalazi na teritoriji naše zemlje.

Namjera članova kluba je da u budućnosti prilagode prostor za sve vrste sportskog letenja koje uključuje male avione i jedrilice, te padobranstvo.

Također, žele da privuku potencijalne turiste koje zanima istorija i tajne koje krije nekadašnji vojni aerodrom Željava, čiji je najveći dio skriven u njedrima planine Plješevice.

Na ovakav način mogla bi se upotpuniti turistička ponuda Bihaća, koja uključuje Nacionalni park “Una” i druge sadržaje. 

Ovaj nekadašnji vojni kompleks bio je najskuplji projekat bivše Jugoslavije i jedna od najvećih podzemnih vojnih baza u Evropi, a gradio se punih 13 godina.

Gradnja je započela 1955, a završila je 1968. godine, od kada ga je koristila Jugoslovenska narodna armija.

Grandiozni podzemni kompleksi su izgrađeni u utrobi Plješevice, a veći dio tunela i prostorija uništen je i zarušen početkom rata u Jugoslaviji, kada je aerodrom napušten.