Ratne strahote u BiH odredile su životni put Ahmeda Lindova koji Sarajevo i BiH zove i doživljava svojim iako je rođen u Splitu, a svoj život gradi u Norveškoj. Tamo je postao prvi stranac u vijeću općine Kvinesdal.Svoje veze s domovinom Lindov gradi i kroz podizanje vlastitog domaćinstva u selu Godinje kod Trnova. Oženio se Bosankom iz sela Babići kod Gračanice. Njegov moto je da se pošten čovjek ne treba stidjeti nikakvog posla.

 - U Norvešku sam došao s osam mjeseci. Majka je bila trudna kada je izbjegla sa starijim bratom i nanom iz Hrasnice. Ja nisam rastao u BiH, ali se nikada nisam odrekao svoga identiteta. Moje zadovoljstvo i sreća je da godišnje mogu nekoliko puta doći u svoju domovinu, rekao je za Ljudski.ba Ahmed Lindov..

Njegov san je da BiH jednog dana postane Švicarska. Kao mlad i uspješan čovjek tome doprinosi na svoj način. Nedavno je posredovao dovođenju norveških poduzetnika na BBI biznis forum u Sarajevo.

 - Ja sam predsjednik Norveško bosanske privredne komore koju smo osnovali sa željom da stvorimo konekcije između privrednika dvije zemlje. Mi smo još uvijek mala privredna komora sa skromnim budžetom koji se koristi za podršku novim poduzetnicima u BiH. Iako mali u Sarajevo smo doveli do sada najveću delegaciju iz Norveške u kojoj su bili predstavnici sedam kompanija, kaže Lindov.

Svoje veze s domovinom Lindov gradi i kroz podizanje vlastitog domaćinstva u selu Godinje kod Trnova. Oženio se Bosankom iz sela Babići kod Gračanice. Njegov moto je da se pošten čovjek ne treba stidjeti nikakvog posla. Ahmed je svestran, završio je advokaturu i prvi je Bosanac koji se u Kvinesdalu bavi tim zanimanjem. U usponu je i njegova politička karijera kao člana Radničke partije, ali na svom porodičnom imanju Ahmed se bavi i poljoprivredom i uzgaja ovce.

- U Norveškoj je teško živjeti od poljoprivrede, mora se uz to imati još jedan posao. Za mene je to više hobi, a čovjek zna i šta jede. Nama je otac nabavio ovce da bi kao djeca stekli radne navike i znali cijeniti novac i na tome sam mu veoma zahvalan, kaže Lindov.

Kao član Radničke stranke danas se bori za poboljšanje statusa poljoprivrednika. Predsjednik je općinske organizacije stranke, član Upravnog odbora o regiji i trenutno drugi zamjenik za Parlament Norveške.To nije lako postići jer Kvinsdal broji oko 6.000 stanovnika. Njegova stranka je u opoziciji iako je imala najbolji izborni rezultat. Da politika u Norveškoj drugačije funkcioniše nego u BiH vidio je na vlastitom primjeru. Na bazi argumenata općinski budžet od 40 miliona eura najvećim dijelom je kreiran po prijedlogu njegove stranke, jer su imali najbolju argumentaciju.

- Na lokalnom nivou su više personalni odnosi, traže se najbolja rješenja i normalno je da demokrate sarađuju s nacionalistima. Za mene su recimo glasali Norvežani, jer u mojoj općini živi oko 30 Bosanaca. U regiji od 40.000 stanovnika prvi sam Bosanac izabran na javnu funkciju, kaže Lindov.

Na žalost većina Bosanaca i Hercegovaca  baš kao i u domovini, ne shvata važnost političkog angažmana. Naravno, pod uslovom da se ne vodi isključivo vlastitim interesima.- Norvežani će vam uvijek reći da su Bosanci i Hercegovci najbolje integrisani stranci u njihov društveni sistem. To najbolje pokazuju rezultati naše djece u obrazovanju, ali nikako da se oslobodimo tog mentaliteta da volimo kukati, ali nećemo preuzeti odgovornost, smatra Lindov.

Rezultat toga je da su druge grupe stranaca u Norveškoj puno bolje zastupljene u vlasti od Bosanaca i Hercegovaca. Prednjače Pakistanci, koji su najbolje organizovani i danas imaju svoju ministricu u državnoj vladi. Istina daleko su brojniji od građana porijeklom iz BiH kojih u Norveškoj ima oko 16.000, najviše u Oslu, oko 7.000.

 - Moj cilj je i da kao politički aktivista razbijam predrasude. Norvežani generalno nemaju loš odnos prema strancima, ali predrasude postoje. Mene je jedan dedo pitao jesam li zaista musliman jer ne izgledam tako, priča nam Lindov.

Postoje i u Norveškoj podjele između Bosanaca i Hercegovaca, ali to nije ni blizu kao u domovini gdje je nacionalizam ispred racionalizma .

- Ovdje smo svi nekako naši. Stvari se ovdje racionalno posmatraju, a tome pomaže i norveški način života jer se interes države uvijek stavlja na prvo mjesto, kaže Lindov.On je i kroz obrazovanje naučio da se vodi raciom. Završio pravo u Oslu, magistrirao na temi Pravda kao uslov za trajni mir. U svom radu poredio je Hag sa Ninbergom kao i  poslijeratne posljedice u Njemačkoj i postratnoj BiH.

Volio bi kaže da se ljudi u BiH okrenu budućnosti pri tome vračajući se na svoj san o njegovoj domovini kao Švicarskoj. Vjeruje da će jednog dana pokrenuti i svoj biznis u BiH. Tokom svoje posljednje posjete BiH Ahmed je s predstavnicima Norveško

– Bosanske komore posjetio BPK Goražde nudeći ministarstvu privrede da se udruže određena finansijska sredstva kako bi se pomoglo par ljudi da pokrenu poljoprivrednu proizvodnju. Pri tome logika je da sredstva ne budu nepovratna, kako bi se moglo pomoći i drugima koji imaju ideju, a nemaju početni kapital.Na žalost mnogima, posebno mlađima, koji su se iz različitih razloga doselili u Norvešku nedostaje njegov entuzijazam. Većina želi da budu Norvežani, a da u BiH idu na odmor. Ahmed je primjer da može drugačije, a puno toga je i do vlasti u BiH koja se konačno treba početi baviti ljudima koji su je napustili, broj onih koji bi se htječi vračati bio bi sigurno veći.