Bura nakon presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu se nastavlja. Nakon otrovnih strelica od strane političara iz vrha HDZ-a i iz RS-a, oglasilo se Vijeće ministara BiH.

-Vlada se pozvala na predmet Ždanoka protiv Latvije ([GC], br. 58278/00, ECHR 2006-IV), u kojem je Sud ponovno potvrdio da su ugovorne stranke uživale znatnu slobodu u uspostavljanju pravila unutar svog ustavnog poretka za upravljanje parlamentarnih izbora i sastava parlamenta, te da relevantni kriteriji mogu varirati u skladu s povijesnim i političkim čimbenicima svojstvenim svakoj državi. Sadašnji ustavnopravni ustroj u Bosni i Hercegovini uspostavljen je mirovnim sporazumom nakon jednog od najrazornijih sukoba u novijoj europskoj povijesti. Njegov krajnji cilj bila je uspostava mira i dijaloga između tri glavne etničke skupine – “konstitutivnih naroda”. Vlada je smatrala da osporene ustavne odredbe, kojima su osobe koje se nisu izjasnile kao "konstitutivan narod" isključene iz Doma naroda i Predsjedništva, trebaju biti ocijenjene u tom kontekstu. Tvrdili su da još uvijek nije sazrelo vrijeme za politički sustav koji bi bio jednostavan odraz vladavine većine, posebno s obzirom na istaknutost monoetničkih političkih stranaka i nastavak međunarodne uprave nad Bosnom i Hercegovinom.

47. Vlada je izjavila da je, u svakom slučaju, podnositelj zahtjeva imao pravo glasa na predsjedničkim i zakonodavnim izborima na državnoj razini u skladu s domaćim zakonom. Naime, budući da građani Bosne i Hercegovine uživaju pravo na izbor svog prebivališta, ako je podnositelj zahtjeva želio glasovati za srpske kandidate, mogao je zasnovati stalno prebivalište u Republici Srpskoj. Dakle, njegovo pravo glasa nije ograničeno do te mjere da bi narušilo samu njegovu bit i lišilo ga učinkovitosti. U tom pogledu pozvali su se na predmet Mathieu-Mohin i Clerfayt protiv Belgije, 2. ožujka 1987., serija A br. 113. Vlada je dodala da je podnositelj zahtjeva bio u točno istoj situaciji kao i svi drugi građani Bosne i Hercegovine te da stoga nije bio diskriminiran ni po jednoj od zabranjenih osnova, navodi se u odgovoru Vijeća ministara BiH Sudu za ljudska prava u Strasbourgu povodom presude u slučaju Slaven Kvačević protiv BiH.

“Ako je podnositelj zahtjeva (Slaven Kovačević) želio glasati za srpske kandidate, mogao je zasnovati stalno prebivalište u Republici Srpskoj”, glasio je odgovor aktualnog saziva

Vijeća ministara BiH Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.

Skandalozno je da Vijeće ministara BiH javno zagovara etničko čišćenje 30 godina nakon rata u BiH.

Nadalje, Europski sud za ljudska prava utvrdio je kako je Predsjedništvo BiH političko tijelo države, a ne entiteta.

Iz svega je vidljivo da su odgovor pisali pravnici bliski Čovićevom HDZ-u uz potporu SNSD-a, a nakon što je presuda na nož dočekana od strane HDZ-ih kadrova poput Marinka Čavare koji čak spominje i moguće nemire u BiH. Identične reakcije stigle su iz redova vlasti i takozvane opozicije u RS-u koji gorljivo brane sadašnji ustroj BiH koji je neodrživ.

Podsjetimo, Europski sud za ljudska prava u Strazburu po apelaciji Slavena Kovačevića donio je presudu kojom je utvrdio da su njegova prava u kontekstu glasanja za kandidate za Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ugrožena.

Najjednostavnije rečeno – kada je riječ o Izbornom zakonu, kojim se tretira izbor članova Predsjedništva i izaslanika u državni dom naroda, Bosna i Hercegovina bi trebala biti jedna izborna jedinica da bi se svima, nevezano u kojem entitetu žive, omogućilo da biraju svoga predstavnika s jedinstvene liste kandidata.