On može glodati, raditi varenje, pick and place, sve ono što i veliki robot može. No nismo zainteresovani za proizvodnju, napravljen je da dokažemo da to možemo.
Sarajevska kompanija Dizart završila je prošle sedmice proizvodnju domaćeg robota.
Robot je u potpunosti proizveden u radionici ove firme smještenoj u sarajevskom centru Safet Zajko a kako je za BiznisInfo kazao Jasmin Ahmić, direktor Dizarta, napravili su ga da dokažu kako je ovako sofisticiran proizvod moguće proizvesti i u Bosni i Hercegovini.
Ova firma počela je svoj razvoj prije skoro dvadest godina a prvu CNC mašinu proizveli su 2005. godine. Nakon toga napravljen je i C02 laser, 3D printer, plazma te laser za rezanje metala.
Godinama su CNC mašine izvozili u različite zemlje svijeta a od prije nekoliko godina ušli su u polje koje je u Bosni i Hercegovini još u začetku – polje robotike.
Danas, na 500 kvadratnih metara prostora rade edukaciju mladih za programiranje CNC mašina, repariraju i prodaju robote, proizveli su i sami jednog a pokreću i školu robotike jer vjeruju da će uskoro roboti ući i u bh. firme.
Žive od posla s robotima
– Mi radimo tako što kupujemo gotove robote koji su već korišteni a onda ih u našoj radionici repariramo i prilagođavamo za namjenu po potrebi. Kupujemo od jedne holandske firme koja radi profesionalno reparaciju robota. Oni kupe robota koji je korišten u autoindustriji i repariraju, mi kupimo od njih. Nama onda dođe klijent i kaže hoćemo robota za na primjer, 3D štampanje. Mi onda robota prilagođavamo da radi ono što klijentu treba. Mi smo i zastupnici Sprut Cam oftvera, koji je najbolji softver na svijetu za offline programiranje. Kad završimo s robotom, onda krećemo s edukacijom ljudi iz firme kod nas. Sve što će ljudi raditis robotom, naučiće kod nas. Nakon toga, oni robota odnose kod sebe i osoposobljeni su da samostalno s njim postupaju, a u slučaju kvara, mi smo tu da servisiramo – kazao nam je Ahmić.
Roboti koji izlaze iz Dizarta mogu se koristiti u različitim industrijama a najveća primjena kod nas, za sada, vidi se u drvnoj industriji. Reparirani roboti rade varenje, 3D printanje, glodanje, pick and place…
– Već smo prodali desetak robota a posljednji je isporučen kompaniji u Srbiji – navodi Ahmić.
A nakon što su prije nekoliko godina pokrenuli obuku za CNC operatere, ove jeseni započinje i škola robotike.
Poziv za edukaciju
– Škola će biti otvorenog tipa, mi trenutno čekamo iz Ministarstva obrazovanja akreditaciju za program i očekujemo da do kraja mjeseca dobijemo zvanično odobrenje da počnemo s edukacijom. Škola će obuhvatiti prvo teoretski dio a onda i praktičnu obuku. Ona će se najprije odvijati na malim robotima a onda ćemo preći na velike. Namijenjena je ljudima koji već imaju određeno tehničko znanje a cilj je između ostalog i da se obuče ljudi koji mogu raditi u firmama koje će od nas kupovati robote. Prvi ciklus će podržati ILO a ja pozivam ljude koji su registrovani na evidenciji nezaposlenih u Kantonu Sarajevo da nam se jave – kazao nam je Ahmić.
Škola će educirati ljude za zanimanje operatera za robote koje još uvijek u BiH ne postoji no u Dizartu su sigurni da vrijeme za ovo zanimanje ubrzo dolazi.
– Interes firmi u regionu za uvođenjem robota raste. U bosanskohercegovačkim firmama to još uvijek nije praksa, no prema nekim istraživanjima oko 50 firmi izrazilo je spremnost da u proizvodnju uvodi rotobe. Jako je važno razbiti strahove i predrasude da će zbog uvođenja robota ljudi ostajati bez posla. Naprotiv, svi koji su kod nas kupili robote zaposlili su još ljudi. Robot samo ubrza procese, riješi neko usko grlo. Neće ljudi ostajati bez posla, ali će moći izbjeći dosadne poslove i toksične i štetne uslove rada zahvaljujući tome što će takve poslove preuzeti roboti – pojašnjava nam Ahmić.
Ahmić smatra kako je ovo pravo vrijeme da se krene s edukacijom za programiranje robota.
– Uvijek smo kaskali za svima. Kad je krenula treća industrijska revolucija mi smo kaskali, kad je krenula četvrta mi smo još uvijek sustizali treću. Sad kreće peta i hoću da budemo tu – kaže nam Jasmin i dodaje da sada dolazi vrijeme kolaborativnih robota.
Vrijeme kolaborativnih robota
– Veliki roboti znaju biti opasni, kreću se velikom brzinom i zbog toga moraju biti u kavezu. Oni su programirani da se kreću od tačke A do tačke B, ali vi ne znate kojim će putem doći tamo. S druge strane, kolaborativni roboti se ne kreću velikim brzinama, imaju senzore da se zaustave ako se nečemu približe. Oni rade zajedno s čovjekom. Na primjer, sjedi radnik koji treba da ubaci sočivo ali mu robot dodaje sve dijelove s polica. Petu revoluciju obilježava povratak ljudi u proizvodne procese i saradnja ljudi i robota i mi želimo da idemo ukorak s vremenom – poručuje Ahmić.
Kruna ulaska u svijet robotike je i proizvodnja autohtonog bh. robota koji je u ovoj radionici, s pauzama, nastajao u proteklih godinu dana.
Bh. robot
– Robot je pomalo nastao i iz inata. Nazvali su me ljudi iz jedne međunarodne organizacije i rekli da hoće da dođu da vide jer ne mogu da vjeruju da se CNC mašine prave u BiH. To je mene naljutilo, da neko misli da mi ne možemo savladati tehnologiju koja je stara već 50 godina. Onda sam rekao “e sad ćemo napravit svog robota”. Onda smo krenuli u to i malo pomalo radili na njemu dok ga nismo završili – priča nam Ahmić.
– On je naš proizvod, napravljen od nule, potpuno u BiH. Njegova funkcija nije komercijalna, nećemo ga prodati, koristit ćemo ga u školi. On može glodati, raditi varenje, pick and place, sve ono što i veliki robot može. No nismo zainteresovani za proizvodnju, napravljen je da dokažemo da to možemo – zaključio je Ahmić.