U Varešu je ovih dana u sklopu programa obilježavanja 30. godišnjice progona Hrvata vareškoga kraja predstavljena knjiga “Vareške suze” autorice Grete Filipović.
U ispovijesti žene silovane u ratu autorica djevojačkog prezimena Mijatović opisuje svoj život od ranog djetinjstva s obitelji u mjestu Careva Ćuprija, u općini Olovo, do odrastanja i poslova koje je radila, uključujući i dužnost vijećnice u Olovu. Miran obiteljski život prekinuo je rat, Greta se, kao društveno angažirana osoba, uključila pomažući ljudima u potrebi koliko je mogla. Ipak, ni ona ni njezina obitelj nisu pošteđeni zla koje se nadvilo nad Hrvate u dolini rijeke Krivaje, od Zavidovića i Olova do Vareša.
Gretin brat zatočen je u Varešu. U želji da vidi brata i uvjeri se je li živ, posjetila ga je 25. siječnja 1994. Tog najstrašnijeg dana njezina života Greta je postala žrtva višestrukog silovanja. Počinitelji su četvorica pripadnika Armije RBiH, dvojica njoj poznata – Muhidin Bašić i Mirsad Šijak. Obojica su prije deset godina osuđena na sedmogodišnje zatvorske kazne. Druga dvojica, i do danas nepoznata, i dalje izbjegavaju suđenje. Pod prijetnjom zločinaca, kako bi spasila brata od odvođenja u Zenicu, gdje mu je prijetila sigurna smrt, te od zla zaštitila majku i obitelj, Greta je o zločinu silovanja bila prisiljena šutjeti godinama. Zatomljena bol i neisplakane suze ipak su dobile priliku izaći i olakšati Gretinu ranjenu dušu kroz knjigu “Vareške suze” koju je objavila nepunih 30 godina nakon zločina. Knjiga je, osim na hrvatskom, dostupna i na engleskom te njemačkom jeziku. Knjiga “Vareške suze” potresno je svjedočanstvo, istinita priča o zlu koje je autorica porazila istinom, istaknuo je jedan od promotora knjige novinar Brane Vrbić.
– Autorica opisuje kako zlo može uništiti jednu ženu i obitelj, opisuje stradanja Hrvata u dolini rijeke Krivaje te svojom hrabrošću poziva žrtve, bez obzira na to iz kojeg su naroda, da prijave zločin, pri tome jasno razlikujući zločin pojedinca od naroda kojemu zločinac pripada. “Vareške suze” bez sumnje će dotaknuti dušu čitatelja – kazao je Vrbić.
O knjizi je govorio i don Ilija Orkić. Kao svećenik, posebno se osvrnuo na Gretinu unutarnju borbu i glasove od kojih je jedan pozivao da okonča vlastiti život, a drugi ju je tješio i hrabrio da izdrži pronalazeći snagu u vjeri. – Prijelomni trenutak u Gretinu životu bio je razgovor s majkom, kojoj nije smjela reći što joj se dogodilo. U njezinim je rukama vidjela krunicu koja joj je dala snagu izdržati bol svoje ranjene duše, boriti se za svoju obitelj koja je prošla i tragediju Bleiburga te Križnog puta. Ona svojom knjigom pomaže svim žrtvama sličnih gnusnih zločina, prestaje biti nepoznata osoba, ona je od danas Greta Filipović, simbol žena žrtava silovanja u ratu. Kroz njezine neisplakane suze ostale su i neisplakane suze opustošenog Vareša, Vijake, Careve Ćuprije i drugih mjesta u dolini rijeke Krivaje – kazao je don Ilija Orkić.
U svom potresnom svjedočanstvu Greta Filipović opisala je najteži i najbolniji dan svojega života, dan u kojemu je postala žrtvom višestrukog silovanja samo zato što je bila nezaštićena i Hrvatica.
– Taj smijeh silovatelja nakon svega što su mi napravili, smijeh koji ledi krv u žilama pamtit ću dok sam živa. Odzvanjao je dok sam pokušavala uz neopisiv bol stati na noge i izaći iz prostorije u kojoj sam silovana. Zločinci su zaprijetili i bila sam svjesna da o mojoj šutnji ovise životi mojega brata, majke i drugih članova obitelji. Najteže su mi bile neisplakane suze – kazala je Greta Filipović.
Osim ranjene duše, nakon svega zaboljelo je i zauzimanje dužnosnika obavještajne agencije za Muhidina Bašića kako bi se zaustavio njegov sudski progon. Bašić je ipak osuđen unatoč prijetnjama i pritiscima koje je njegova žrtva doživjela nakon što ga je prijavila za zločin.
– I nakon prijave ja i moja obitelji prošli smo agoniju, ali nisam nikad odustala od borbe za pravdu i istinu, čak ni nakon što mi je suprug napadnut. Nakon pravomoćne presude dvojici silovatelja ostao mi je gorak okus pobjede jer treći i četvrti silovatelj su nepoznate osobe i nisu osuđeni. Unatoč pravomoćnoj presudi, ni jedan fening naknade štete nisam dobila od države, navodno zbog zastare, te se često pitam jesu li u BiH uloge žrtve i zločinca zamijenjene – zapitale se autorica “Vareških suza”, potičući svojom hrabrošću sve žrtve silovanja na borbu za istinu i pravdu.
Njoj je, kaže, snagu dala vjera u Boga, a u tiskanju knjige pomogli su joj mnogi njoj znani ljudi i jedna anonimna dobročiniteljica.