Prekomjerna tjelesna masa i gojaznost dostigle su razmjere epidemije u Evropi. Poražavajući podatak je da je BiH po broju gojazne djece i odraslih stanovnika među prvih pet u svijetu. Koji su najoptimalniji pristupi u borbi protiv sve prisutnijih zdravstvenih problema koje gojaznost izaziva - odgovore su ponudili stručnjaci na Međunarodnom kongresu ’"Gojaznost – gdje smo i gdje želimo biti", koji se održava u Bijeljini.

Gojaznost je vodeći uzrok smrti širom svijeta koji se može spriječiti. Ljekari je smatraju jednim od najozbiljnijih problema zdravstva u posljednja dva vijeka.

Prioritet je zaustaviti ovaj nepovoljan trend među odraslima i djecom.

- Način ishrane moramo prilagoditi onom što su naši preci imali ranije, a to je hrana koja je iskoristiva, rasterećena, odnosno oslobođena šećera - rekao je Ranko Škrbić, dekan Medicinskog fakulteta u Banjaluci.

Do 2035. godine, procjena je stručnjaka, gojaznost će biti problem više od 50 odsto stanovnika u svijetu.

- Mi smo već napravili prve korake u našoj bolnici u Bijeljini, uradili smo prvu laporokopsku gasektomiju, kao jedan od vidova liječenja gojaznosti - naglasio je Milan Todorović, načelnik Odjeljenja za hirurške grane Bolnice "Sveti vračevi" u Bijeljini.

Na kongresu o gojaznosti u Bijeljini domaći i međunarodni stručnjaci predstavili su najnovije preporuke i metode u rješenju ovog zdravstvenog problema.

- Imamo blizu 50 predavača, među kojima su poznati akademici i profesori, iz sedam zemljalja u regionu - kazao je Zlatko Maksimović, direktor Bolnice "Sveti vračevi" Bijeljina.

Milan Latinović, pomoćnik ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske najavio je da će BiH, uz podršku švajcarske vlade provoditi program "Zdrave zajednice" u naredne četiri godine.

- Cilj nam je da afirmišemo zdravlje u svim politikama - naglasio je Latinović.

Gojaznost povećava vjerovatnoću pojave raznih oboljenja, naročito srčanih, dijabetesa i karcinoma.

Put do ozdravljenja su kontrolisana ishrana i fizička aktivnost.

O kvaliteti ishrane još se nije govorilo, a objektivno ona je jedan od ključnih faktora razvoja gojaznosti. U BiH se naprimjer sve manje jede mesa, a sve više peciva.