Nekadašnji mještani sela Gornje Hrasno, u opštini Neum, iako nisu ostvarili povratak u svoje prijeratne domove, počeli su obnovu stare seoske crkve, posvećene Roždestvu Svetog Jovana Krstitelja, jedine preostale pravoslavne bogomolje u ovoj opštini koja je devastirana u proteklom ratu. 

Zamisao obnove ove, za seosko područje dosta velike crkve, sagrađene 1841. na temeljima starije bogomolje, u mještanima Gornjeg Hrasna je tinjala još od saznanja da im je crkva spaljena, a onda i minirana. Entuzijazam za obnovu ih nije napuštao sve dok radovi nisu otpočeli, pa su proteklog vikenda, u subotu, izliveni novi temelji stare crkve, a u nedjelju je održano bogosluženje.

Mještani su, otkako se rat završio, odmah nastavili da se ovdje okupljaju, a bogosluženja su obavljana ispred hrama, kao što je bilo i na ovoj službi sa više od stotinu vjernika, predvođenih u molitvi ispred novosagrađenih, a ipak starih temelja, parohom čapljinskim Igorom Mastilovićem.

Na crkvenom računu već se sakupilo više od 20.000 maraka za obnovu hrama, ali su do sada i Hrašćani sakupili više od 6.000 maraka koje su date na povjerenje takođe nekadašnjem mještaninu Gornjeg Hrasna Milovanu Bukviću, vrsnom majstoru, kao i većinu materijala, dok se ne zaokruži cjelokupan projekat.

"Crkva je bila poprilično devastirana, pa smo morali skinuti sav kamen i izliti nove temelje. Ipak, ostavili smo oko tri reda kamena u visinu, s tim da ćemo, svakako, svaki kamen koji je dignut sa crkve vratiti na njegovo mjesto, kako bi naš hram sačuvao u potpunosti svoju autentičnost", kaže Bukvić.

On napominje da je zajedničkim akcijama mještana urađena i armirano-betonska konstrukcija, sastavljena od 12 armiranih stubova visokih po šest metara, za zvonik, oltar i zidove, koji su nekada bili kameni.

Očekuju da im i iz Pravoslavne crkve, preko njihovog računa, stigne barem dio sredstava, kako bi mogli nastaviti radove, a i opština Neum im je obećala 10.000 maraka na ime obnove crkve. Prije oko mjesec dana su u selu nasuli put, u dužini od oko 1,1 kilometar, od centra sela i nekadašnje škole do hrama i groblja, u šta su uložili oko 20.000 maraka.

"Sve će zavisiti od priliva sredstava, a oko 15.000 maraka, po predračunu, potrebno nam je da bismo radove mogli dovesti do krova", dodaje Bukvić, koji je i ovom prilikom napomenuo da je prva sredstva za obnovu hrama donirao svojevremeno umirovljeni episkop Atanasije, darujući trećinu svoje penzije za ove namjene.

Ispred crkve u obnovi u selu Gornje Hrasno su mještani prije nekoliko godina izgradili kapelicu u kojoj su ponovo sahranjeni zemni ostaci 66 uglednih srpskih domaćina ovog sela, ubijenih 1941. godine, a čije su kosti najprije izvađene iz jame u koju su ih pobacale komšije Hrvati i sahranjene u spomenik izgrađen nakon Drugog svjetskog rata u centru sela. Nakon što je u proteklom ratu miniran i taj spomenik, kosti su prenesene u trebinjski manastir Zavala, a onda ponovo sahranjene u ovu kapelicu.

Hrašćani su i staru austrougarsku školu u blizini ovog hrama renovirali i adaptirali u parohijski dom, gdje se okupljaju prilikom svih svetkovina, ali s obzirom na to da su od 40 prijeratnih domaćinstava samo tri porodice dobile donacije za popravak samo jednosobnog stana, a ne cijele kuće, povratak se nije ostvario.