Republika Srpska želi graditi aerodrom u Trebinju, a Republika Srbija taj će projekt finansirati. Ideja je to koja se provlači kroz javnost još od 2000. godine, ponekad na nekoliko godina zamre, ali se onda ponovno pojavi kao neki “must-have” projekt od velike važnosti za razvoj tog dijela Bosne i Hercegovine.

No, od samog je početka ta priča sporna iz više razloga – gradnja aerodroma izuzetno je skup projekt, mora biti itekako isplativ da bi iko ozbiljan krenuo u njegovu realizaciju, a isplativost je upitna jer u blizini postoje tri velika aerodroma; u Mostaru, Dubrovniku, te u Tivtu u Crnoj Gori.

No, ono zbog čega je projekt najviše upitan jest utjecaj na okoliš, odnosno činjenica da bi njegova gradnja u neposrednoj blizini Dubrovnika mogla ugroziti zaštićeno područje oko rijeke Omble o kojoj ovisi opskrba pitkom vodom Dubrovnika. Dakle, autorima je isplativost, barem po zdravoj logici, upitna, ali susjedima Hrvatima taj bi projekt bio štetan, piše Večernji list.

No, uprkos tome što na to Hrvati upozoravaju od pojavljivanja te ideje, RS ne odustaje, pa je tema gradnje aerodroma u Trebinju i nedavno bila aktuelna i na sastanku čelnika Republike Srpske Milorada Dodika i predsjednika Vlade Srbije Miloša Vučevića koji su ponovno najavili kako neće odustati od planova za gradnju aerodroma u Trebinju ustvrdivši pritom kako se u Hrvatskoj ne smije osporavati taj projekt.

Gradnja civilnog aerodroma predviđena je na lokaciji koja je sporna jer se na udaljenosti manjoj od 50 kilometara već nalaze tri velika aerodroma u tri države.

Projekcije od 250.000 putnika na godinu o kojima u RS-u pričaju, također dovode u pitanje isplativost projekta, a pitanje je i gdje putnici koji će sletjeti u Trebinje žele doći.

I ono što je za Hrvatsku najgore, lokacija direktno ugrožava zaštićeno područje rijeke Omble, gdje se nalazi i njen izvor rijeke od kojeg zavisi opskrba Dubrovnika pitkom vodom.

Upozoravali su na to više puta dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić i dubrovački gradonačelnik Mato Franković, jer je izvor rijeke Omble svega nekoliko kilometara od planirane lokacije aerodroma i radi se o krškom terenu. U čitavoj je priči zanimljivo i to da je prvobitna lokacija planirane gradnje aerodroma bila udaljenija od Dubrovnika i nije predstavljala rizik za okoliš, no od te se lokacije odustalo.

– Aerodrom Trebinje, projekt Republike Srpske, na promijenjenoj lokaciji Taleža nije prihvatljiva Dubrovačko-neretvanskoj županiji, jer je ta lokacija samo 5,5 km udaljena od izvorišta Omble, koje opskrbljuje pitkom vodom Dubrovnik i cijelo područje od Prevlake do Stona. Prethodna lokacija aerodroma Zubci nije predstavljala ugrozu za područje županije i na tu lokaciju nismo imali prigovor – kazao  je Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko-neretvanske županije, za Večernji list.

Dodaje da su već poduzeli niz zakonom propisanih postupaka kako bi BiH upozorili na tu ugrozu. Kažu, nemaju ništa protiv razvojnih planova niti jednog susjeda, ali ne ako ti planovi ugrožavaju okoliš i zdravlje stanovnika Hrvatske.

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, ranije Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, na što po ESPOO konvenciji imamo pravo, uputilo je BiH, Republici Srpskoj primjedbe na Studiju utjecaja na okoliš te Elaborat o prekograničnom utjecaju projekta prema ESPOO konvenciji i ukazalo na štetnost projekta za područje Republike Hrvatske, odnosno Dubrovačko-neretvansku županiju.

– BiH je potpisnica ESPOO konvencije i očekujemo da se konvencija ispoštuje. Republika Hrvatska ne može zabranjivati provođenje projekata u susjednim državama, ali ima pravo zaštititi svoje područje od negativnih prekograničnih utjecaja. Stoga očekujemo, ako ustraju na gradnji, promjenu lokacije za gradnju Aerodroma Trebinje – ustrajan je dubrovački župan.

Dodaje da se tu ne radi ni o kakvoj konkurenciji, već isključivo o brizi za okoliš.

– Nas ne brine utjecaj eventualnog aerodroma u susjedstvu na poslovanje Zračne luke Ruđer Bošković. Naša zračna luka je evropska regionalna zračna luka, nedavno rekonstruirana i ne boji se konkurencije. U javnosti se, međutim, s pravom postavlja pitanje kakvu opravdanost ima aerodrom kod Trebinja uz postojeće zračne luke u susjedstvu: dubrovačku, tivatsku, podgoričku i mostarsku. Ne čude sumnje u javnosti o nekoj drugoj namjeni zračne luke koja planira pistu dužu od onih u zagrebačkoj i dubrovačkoj. Projekt aerodroma Trebinje je za nas ekološko, nažalost i političko pitanje. Kao investitor aerodroma navodi se Republika Srbija i, vrlo otvoreno govoreći, našim građanima je neprihvatljivo da se agresor na Republiku Hrvatsku iz 1990-ih, koji je na ovom prostoru učinio puno zla, pojavljuje kao ulagač u čudnom projektu nadomak Dubrovnika. Ako Republika Srpska želi graditi aerodrom kod Trebinja, neka je gradi na drugoj lokaciji, koja nas ne ugrožava, i neka je ne gradi Republika Srbija – poručuje župan Nikola Dobroslavić

No, bez obzira na to što dubrovački političari upozoravaju da BiH obvezuje Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, tzv. ESPOO Konvencija, kao i Protokol o strateškoj procjeni okoliša uz Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, Dodik je nedavno izjavi da je specifičnost lokacije dala mogućnost i drugima da utječu na gradnju, ali da oni uprkos tome neće odustati od projekta.

– Čekamo različita mišljenja od Hrvatske, a od Crne Gore nemamo primjedbi – naveo je Dodik koji tvrdi da se Hrvatska do juna mora očitovati o prihvatljivosti izgradnje aerodroma u Trebinju i dodao da oni nemaju skrivene planove te da su glupost navodi i sumnje da se radi o projektu s vojnim namjenama.

Ponovio je i da će gradnju aerodroma u Trebinju s 50 miliona eura finansirati Republika Srbija, a srbijanski premijer Vučević dodao je da mu nije jasno zašto je nekome u interesu opstruirati gradnju aerodroma, poručivši kako stajanja neće biti.

Mora se naći put da se ovaj projekt dovrši – kazao je Vučević i najavio da će to biti “zajednička pobjeda Republike Srpske i Srbije” jer je i taj projekt na tragu deklaracije tzv. Svesrpskog sabora iz juna ove godine.

Hrvatska se oko ovog projekta očitovala. Republika Hrvatska kao pogođena stranka ovdje učestvuje u dva prekogranična postupka vezana za stratešku procjenu za “Zoning plan područja posebne namjene Aerodrom Trebinje” i procjenu utjecaja na okoliš za “Projekt izgradnje i rada Aerodroma Trebinje u Bosni i Hercegovini”.