Društvo

OBRIJ BRADU DRAŠKO: Što se krije iza Stanivukovićeve čestitke za Dan pobjede nad fašizmom

Gradonačelnik Draško Stanivuković čestitao je 9. maj – Dan pobjede nad fašizmom, poručivši kako je upravo ovaj dan jedan od najsvjetlijih u istoriji cijelog čovječanstva.

-Ovaj dan jedan je od najvažnijih, najbolnijih a ujedno i najsvjetlijih datuma u istoriji cijelog našeg naroda, ali i u istoriji cijelog čovječanstva. Dan je to kada smo se oslobodili zla, ponosno pobjedivši, a ta pobjeda učinila je svijet mjestom gdje za okupatora više nije bilo mjesta. Naš narod je, kao i u svim drugim ratovima i u ovoj borbi podnio veliku žrtvu, a to nipošto i nikada ne smijemo da zaboravimo. Dužnost je da pamtimo, da se sjećamo i njegujemo uspomenu – kazao je on.

Dodao da je zbog toga naša dužnost da čuvamo uspomenu na svakog pojedinca, svjesni žrtve koju je naš narod dao za slobodu.

-Zato tradicionalno, s ponosom svake godine korača Marš besmrtnog puka. Zato je važno da obilježavamo ovaj dan baš u centru našeg grada. Mi Srbi smo uvijek bili na braniku, na strani pravde i istine, zato i jesmo i snažni, zato i jesmo opstali. To je pokazala i naša Banja Luka u najtežim vremenima. Zato smo danas ponosan, slobodan, prkosan grad koji uživa slobodu. Istorija je učiteljica života, to stalno treba da ponavljamo. Srećan nam svima Dan pobjede nad fašizmom uz poruku da čuvamo našu slobodu svaki dan i da je cijenimo što više – poručio je gradonačelnik.

-Uspomenu na sve one koji su svoje živote hrabro položili u Prvom i Drugom svjetskom ratu, te u Odbrambeno – otadžbinskom ratu moramo da čuvamo, a kao narod obavezuje nas da na buduće generacije sa ponosom pronosimo kulturu sjećanja na sve one koji su hrabro stali pred neprijatelja – za našu slobodu, poručio je Stanivuković.

Stanivukovićeve poruke i čestitke za Dan pobjede nad fašizmom ne bi bile toliko sporne, da smo zaboravili njegove ranije istupe i eskapade, kao i ponosna fotografiranja s četničkim zastavama.

Cafe.ba - Kome smeta (po)četnik Draško Stanivuković?

Ne tako davno Draško Stanivuković fotografirao se s četnicima, negirao genocid u Srebrenici, a poštovalac je i lik i nedjela ratnog zločinca Ratka Mladića.

No, nije Stanivukovć usamljen. Nemojmo zaboraviti da iste stavove dijeli s donedavnom stranačkom kolegicom Jelenom Trivić, bivšim prijateljem i zastupnikom u NSRS-u Nebojšom Vukanovićem, ali i s političarima iz SNSD-a poput načelnika Istočnog Sarajeva Ljubiše Ćosića.

Svi odreda slave četničke zločince, pokušavajući ih ugurati među antifašiste, te na taj način prekrojiti povijest, baš kako to u susjednoj Srbiji vlasti rade već 30 godina, rehabilitacijom najvećih četničkih zločinaca.

Da su četnici od početka divljali, pokazuju brojni brutalni pokolji, u pravilu s jezivim mučenjima ljudi po u pravilu većinskim hrvatskim, muslimanskim, ali i srpskim selima. Dana 29. listopada 1942. pobili su u Zabiokovlju 36 ljudi u selu Rašćane, u selu Kozica 63 ljudi, u Dragljanima još 41. Još ranije, 1941, četnici koji su ubrzo sklopili ugovor o saradnji s NDH, pobili su mnoštvo civila oko Bosanskog Grahova, Drvara, redovnice kod Goražda... Zapravo, tamo gdje su se oni kretali, ostavljali su potoke krvi civila i spaljena sela.

U jesen 1942. u Omišu se sa svojim ljudima našao zapovjednik Mane Rokvić, četnički vođa s kojim su ustaške vlasti NDH već sklopile svu moguću suradnju. I dok su ustaše klale Srbe, Hrvate, Rome i Židove u Jasenovcu, a četnici uzvraćali vrlo sličnim divljanjem po hrvatskim i srpskim selima, u Splitu pod talijanskom okupacijom bez problema stupaju i četnici i ustaše. U veljači 1943., u Kninu su na paradi sudjelovali skupa i četnici Momčila Đujića i ustaše.

Postavlja se pitanje zbog čega nova politička elita u Srbiji i bh. entitetu Republika Srpska želi rehabilitirati četničke koljače pričom o tobožnjem antifašističkom djelovanju koljača koji su odgovorni za nezapamćena zlodjela. Je li u pitanju još jedno friziranje povijesti ili nepoznavanje činjenica, ili i jedno i drugo!?

Povezani članci