Gost Dnevnika D FTV-a bio je Sevlid Hurtić, ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH, u kojem je, između ostalog, govorio o reformskim zakonima, vladajućoj koaliciji, predmetu Kovačević, sve učestalijim napadima na povratnike te migrantskoj krizi.

Zakon o sudu

Kada je riječ o Zakonu o sudu kaže da još treba da se usaglase neke stvari, te da će on u dogledno vrijeme biti i na Vijeću ministara BiH, a poslije toga i usvojen u parlamentu. "Mnogi su govorili da nećemo nijedan zakon usvojiti, da nećemo ništa uraditi, ipak, evo, pomak - usvojili smo pet reformskih zakona", naveo je  Hurtić.

Vladajuća koalicija

Govoreći o vladajućoj koaliciji kaže da bi trebalo biti bolje, ali, kako navodi, u Bosni i Hercegovini ništa ne može normalno - uvijek se mora zatezati. "Dokaz tome da idemo naprijed su ove stvari, svaki pomak je dobar. Naravno u BiH sve što se ne riješi u roku sedam, deset, petnaest dana, to je za nas kasno. Nama je cilj EU i NATO, mi ćemo tamo doći, samo je pitanje do nas samih kad će to biti”, ocijenio je.

Na pitanje je li set reformskih zakona usvojen ili je ‘reprogramiran da se odgodi na više rata’ kaže da će opozicija uvijek kritikovati. “Ovo je usvojeno. Zakon nije sveto pismo da se ne može mijenjati i važna je stvar da je EU zadovoljna s ovim što smo uradili, što radimo i što će biti urađeno.

O Dodikovim prijetnjama

O prijetnjama koje je Milorad Dodik uputio visokom predstavniku da će ga uhapsiti ističe kako ovo nije ni prvi ni zadnji put da je Dodik nešto rekao. “Nešto bude, nešto ne bude. Visokog predstavnika obezbjeđuje njemačka specijalna jedinica tako da ja mislim da tu neće biti konflikta nikakvog”, kategoričan je Hurtić.

Izborni zakon i slučaj Kovačević

O tome hoće li slučaj Kovačević blokirati procese vladajuće koalicije kazao je kako o presudi svi govore, svi je tumače, a mnogi je nisu ni pročitali. “Znamo suštinu. Treba vidjeti da li se i ko se može žaliti, kome se žali, je li to presuda ili je preporuka. Da ostavimo malo da se to riješi. Imamo tri mjeseca, koliko traje rok za žalbu, pa kad bude prevedena, ministri će dobiti originalni prijevod i na osnovu toga ćemo dalje postupati”, pojasnio je.

Navodi da što se tiče izbornog zakona podržava sve reforme koje su u okviru ljudskih prava. “Nisam za reformu izbornog zakona koji će ići dalje u entički kodeks. Od onoga što su mnogi najavljivali, ja ne vidim da bi to tako moglo biti”.

Mi težimo EU, Sud za ljudska prava u Strazburu je nešto što se ne komentariše. Mi samo treba da se izjasnimo jesmo li za EU, poručio je Hurtić.

“U svakoj državi je Ustav najznačajnija stvar i ako vam neko da prijedlog ili korekciju, znači da je to i promjena Dejtonskog sporazuma. Kratko i jasno. Ova presuda je sa aspekta ljudskih prava veoma značajna. Od presude Sejdić-Finci prošlo je 15 godina pa nije implementirana. Tako da će to biti u jednom momentu kada će se morati”, kaže Hurtić.

Žalba na presudu

Pojasnio je proceduru žalbe na ovu presudu. “Na presudu se može žaliti svaki agent BiH pri Sudu u Strazburu. Trenutno imamo tri agenta. To su Bošnjak, Srbin i Hrvat. I dobar su tim i svaki od njih ima mogućnost da uputi žalbu u roku od tri mjeseca. Oni su zaposlenici Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, mi ih finansiramo, a oni odgovaraju Vijeću ministara BiH. Po logici stvari, oni bi trebali da traže odobrenje od Vijeća ministara”.

Dalje navodi kako još nije dobio prevedenu odluku. “Ja sam tražio da se polako i temeljito prevede, imamo vremena, jer igra je riječi u prijevodu. Neću da ispadnemo neozbiljni. To će biti prevedeno u roku mjesec dana, da možemo znati tačno šta piše, pa ćemo znati šta dalje”.

Kazao je da će tražiti da prevedena odluka bude na sjednici Vijeća ministara BiH kao informacija ispred ministarstva za ljudska prava, da, kako kaže, svaki ministar bude zvanično upoznat.

“Mi ćemo tu odlučiti šta ćemo dalje, hoćemo li to samo primiti kao informaciju ili ćemo donijeti odluku da se žalimo ili da se ne žalimo”, rekao je dodavši da je već dobio pozivnicu iz Suda u Strazburu da se upozna sa presudom.

“Oni će imati i odluku Vijeća ministara ili je neće imati i imat će ako se agenti budu žalili - njihovu žalbu. I to je njihovo diskreciono pravo hoće li prihvatiti odluku poslodavca da to rade ili ne rade, ili će samo reći – u redu je, dobili smo od agenata, mi to prihvatamo”.

Zapošljavanje  i nacionalni balans

Kada je u pitanju zapošljavanje na državnom nivou na način na koji je propisao Ustav i da u institucijama nedostaje 700 Bošnjaka, ističe da je za to da se poštuje Ustav u kojem piše koliko koga treba da bude zaposleno.

“Nisam ni nauštrb ni Hrvata, ni Srba, ni Bošnjaka, a ni Ostalih. Ono šta koga sljeduje treba tako da bude. Kako u mom ministarstvu tako i drugima. Ne možemo reći krivi su Hrvati i Srbi zato što Bošnjaka ima manje – imate IDDEA-u u kojoj je u zadnjih osam godina bio direktor Bošnjak, a u kojoj imate manjak Bošnjaka”, tvrdi on.

“Imate institucija gdje fali i Srba i Hrvata. Ne sporim ja da samo fali Bošnjaka. Imate ministarstva u kojima skroz malo imate Srba. Imate isto tako slučajeve gdje ima manjak Hrvata. U svakoj instituciji treba da bude onako kako je po Ustavu”.

Povratnici

Govorio je i o povećanom broju napada na povratnike. “To su ljudi koji su se vratili na svoja ognjišta i još imaju te probleme. Većinski narod, ne mogu reći maltretira, ali ti ekscesi se dešavaju bez razloga, u momentu nacionalnog naboja, političke situacije, da li je utakmica u pitanju. Simptomatična je stvar – u Lukavcu je žena nestala ima dva mjeseca, srpske nacionalnosti i to su maltene svi zaboravili. Desila se tu varijanta da je žena bila svezana, MUP TK je uhapsio čovjeka iz Lukavca u Doboju i on se sad nalazi u Tužilaštvu TK, mi nemamo nikakve informacije ni ko je ni kako se zove”.

“Ja sam razgovarao sa ministrom Karanom i rekao mu – ako ne možeš ti, imam direktora policije, zvat ću ga u dogledno vrijeme – da obiđemo ta mjesta, Višegrad, Bratunac, Srebrenicu, Bijeljinu. Da sa federalnim direktorom policije obiđem Kakanj, Lukavac i gdje god ima problem. Da ljudi vide da ima sistem iza njih”, dodaje.

Slučaj Gradačac

“Svi govore o ovoj policajski koja je navodno bila u vezi sa čovjekom koji je ubio Nizamu. Ali, šta sa onim policajcima koji su sjedili s njim i pili kafu? Bilo je propusta. Zaboravili smo femicid u Živinicama, imamo ovo u Tumarama u Lukavcu. Izjavite, recite javnosti ko je kriv, imate unutrašnju kontrolu. Mjesec dana je od toga prošlo", kaže Hurtić.

Migrantska kriza

Hurtić je ocijenio da je migrantska kriza sad naša normalnost. “Prolazak, ulazak i odlazak migranata je postala normalnost. Kad vidite migranta u Sarajevu, Tuzli, Bihaću ili Banjoj Luci, nije vam strano. Mi imamo jedan drugi problem i morat ćemo se baviti njime – imate radnu migrantsku krizu. Sad imate ljude koji dolaze u BiH, koje rade za naše kompanije, i čekaju samo priliku da pređu rijeku Savu i odu u EU”.

“Mi moramo imati neku garanciju iz te zemlje iz koje dolaze. Zasad se to ne traži”, dodaje.

O izgradnji pritvorske jedinice u migrantskom centru Lipa

“To je klasični zatvor. Ograda je pet metara. To je bilo planirano da u BiH, ljudi koji su izvršili krivično djelo u EU, a da su došli iz BiH, za gro ljudi ne možete dokazati jesu li došli preko BiH, da budu tu u BiH. Prvo su planirali da oni tu budu stalno. Onda su govorili 72 sata. A onda kad sam ja bio u Austriji, u parlamentu i na panelu, da mi nemamo uopće zakon o strancima da možemo ga držati 72 sata, i ko će donijeti odluku da se on može poslati u Bosnu i Hercegovinu”, zaključio je.