Ljudski.ba ovoga puta donosi rezultate velikog istraživanja čiji rezultati ukazuju u kojem smjeru se kreće bh. ekonomija i potvrđuju kako su etnonacionalističke vlasti u BiH, godinama vodeći katastrofalnu politiku, građane doveli na rub propasti brinući samo o vlastitim interesima i primanjima koja prevazilaze i europske okvire.
Građani su ogorčeni što se cijene povećavaju iz dana u dan i što vlasti u Bosni i Hercegovini ne preduzimaju ništa da zaustave udare na kućne budžete. Sindikalna potrošačka košarica za četveročlanu obitelj u veljači iznosi 2.902 KM, a pokrivenost prosječnom plaćom tek je 40 posto. Najviše je poskupjela hrana, čak za 22 posto.
Građani kažu da više vole kupovati na tržnici, jer je kvalitetnije voće i povrće, iako su cijene prešle sve granice. Prinuđeni su zbog poskupljenja smanjiti gramažu. Kupuju, kažu, dvostruko manje nego prije inflacije.
U moru poskupljenja, cijena jaja je drastično skočila za više od 100 posto. Prošle godine jaje je koštalo 20 feninga, a sada se prodaje za 70 feninga u zavisnosti od veličine.
Iako su cijene goriva u Bosni i Hercegovini smanjene za gotovo jednu marku u odnosu na nekoliko mjeseci ranije, cijene osnovnih živežnh namirnica nisu. Što je još gore, i dalje se povećavaju iz dana u dan.
Prema statističkim podacima, cijene hrane i bezalkoholnih pića povećane su za 22 posto, režijski troškovi i prijevoz za više od 15 posto.
Litar mlijeka ide i do 2,70 KM. Vreća brašna od 25 kilograma ne spušta se ispod 30 KM, dok se prije godinu mogla kupiti za 17 KM. U jednom periodu 2022. godine kilogram piletine koštao je do tada nezapamćenih 14 KM.
Reporter portala Ljudski.ba jučer je iz Njemačke obišao trgovine u toj zemlji i zabilježio kako Nijemci plaćaju jeftiniji brašno, ulje, maslac i jaja nego u Bosni i Hercegovini.
Neki proizvodi poput maslaca skuplji su u Bosni Hercegovini i trostruko pa se u nekim našim trgovinama za 250 grama maslaca mora izdvojiti čak 8,5 KM, dok u Njemačkoj cijena maslaca Edeka iznosi manje od 3 KM.
Milfina, njemački maslac blago zakiseljen, košta 1,28 eura, dok je REWE Bio maslac njemačkog brenda najskuplji i cijena mu iznosi 2,15 eura.
Dakle, prema podacima portala Ljudski.ba, najskuplji maslac u Njemačkoj dvaput je jeftiniji od maslaca u BiH.
Prosječna plaća u Njemačkoj iznosi oko 2.500 eura, dok u BiH iznosi oko 500 eura.
Ovoga puta Ljudski.ba zavirio je u trgovine u Oslu, glavnom gradu Kraljevine Norveške, jednoj od najbogatijih zemalja u Europi s najvišim stanadardom i plaćama.
U nastavku pogledajte što je reporter portala Ljudski.ba zabilježio u trgovinama u Oslu.
Margarin 500 g košta 28,30 kruna ili 4,9 KM dok 1 kg maslaca stoji 119,60 kruna ili 20 KM (U BiH 250 grama maslaca doseže cijenu višu od 8KM)
Jaja, 18 komada koštaju 37,40 kruna ili 6,4 KM.
1 kg faširanog mesa košta 137,25 kruna ili 23 KM (U BiH stoji 14 KM)
1 kg jabuka košta 24,90 kruna ili 4 KM (U BiH koštaju oko 1,6 KM)
1 kg šećera stoji 21,90 krune ili 3,8 KM (U BiH košta 2,6 KM)
Pavlaka 300 g 17% m.m. stoji 16,20 kruna ili 2.8 KM (U BiH košta 3,4 KM)
Brašno 2 kg 26,90 kruna ili 4,6 KM (U BiH 2 kg brašna košta 4,8 KM)
1 kg pilećih fileta košta 114,29 kruna ili 19 KM (U BiH košta oko 14 KM)
1 litra mlijeka košta 17,94 kruna ili 3 KM (U BiH cijena doseže 2,7 KM)
Iz navedenog vidljivo je da su neki proizvodi u superbogatoj Kraljevini Norveškoj, poput maslaca, čak i jeftiniji nego u BiH.
Poređenja radi, prosječna plaća u Kraljevini Norveškoj iznosi oko 8.000 konvertibilnih maraka, a plaće političarima u toj zemlji su ograničene kako se oni na vlasti koji odlučuju o sudbini zemlje i vuku ključne političke poteze ne bi mogli enormno obogatiti.
Za razliku od bogate Norveške, bh. političari nerijetko mjesečno zarade i do 10.000 maraka, a plaća člana Predsjedništva BiH uz sve dodatke na prijevoz, odvojeni život, radni staž, iznosi oko 7.000 KM.
Realna prosječna plaća u Norveškoj iznosi oko 8.000 KM.
Prosječna mjesečna plaća po grupama:
Prodavači i usluga 38.760 ili 6.725 KM
Farmeri 40.220 ili 6. 978 KM
Zanatlije 43.930 ili 7.622 KM
Vozači 44.680 ili 7.752 KM
Radnici u oblasti čistoće 37.560 ili 6.517 KM
Prema službenim podacima najveću plaću u Kraljevini Norveškoj ima predsjednik Parlamenta, koji na ruke, nakon što se odbiju porezi, mjesečno dobije oko 7.000 eura.
Godine 2020. u Norveškoj je usvojen prijedlog zakona da se plaće političara i državnih službenika zamrznu, dok su u posljednje 3 godine u BiH političari nekoliko puta sebi povećavali plaću, ne učinivši ništa da građanima olakšaju nezapamćen udar na kućni proračun.
Nije smanjen PDV na osnovne živežne namirnice, nije došlo do privremenog ukidanja akcize na gorivo, a usprkos padu cijena goriva, cijene u trgovinama ne samo da nisu snižene nego su i drastično povećane bez ozbiljnih posljedica po trgovce koji ostvaruju ekstra profit.
Usporedbe radi, prosječan Norvežanin treba raditi 5 sati za pun spremnik goriva (50 litara), dok prosječan Bosanac i Hercegovac treba raditi 27 sati za pun spremnih goriva.
Litra benzina u superbogatoj Norveškoj danas stoji 21 krunu ili 3,64 KM, dok prosječna cijena benzina Super 95 u BiH košta 2,61 KM.
Na koncu još dodajmo kako su iskazane cijene visoke i za Norvežane, pa nije rijetkost da oni koji žive blizu granice jednom mjesečno u kupnju idu u Švedsku, koja je još jeftinija od Norveške.
Svi ovi podaci zorno svjedoče u kojem smjeru se kreće bh. ekonomija i potvrđuju kako su etnonacionalističke vlasti, godinama vodeći katastrofalnu politiku, građane BiH doveli na rub propasti, brinući samo o vlastitim interesima i primanjima koja prevazilaze i europske okvire.
