I glavnom gradu Bosne i Hercegovine prijeti katastrofa slična onoj u Jablanici, upozoravaju uplašeni građani, ali i struka. Na Trebeviću je, uslijed neadekvatne gradnje objekata i sječe šume, došlo do stvaranja brazdi i odvajanja zemljišta, što bi moglo dovesti do klizišta. Zemlja koja klizi približila se na 50 metara od naselja.

Kompleksi, hoteli i odmarališta - prikaz Trebevića kojim se nastoji plasirati priča o pozitivnom napretku u izgradnji glavnog grada naše zemlje. No, ono što se krije iza kulisa gradnje pokazao je snimak građevinskog poduzetnika Damira Turulje u kojem pokazuje zakrčeno korito Bistričkog potoka. I pokrenuto je pitanje koje nadležni godinama kriju u ladicama.

Ekipa Federalna TV snimila je jednu od mnogobrojnih deponija na Trebeviću. Ona neumoljivo klizi prema glavnom gradu, a nadležni ne mare za moguću katastrofu koja bi mogla zadesiti građane Sarajeva.

„Staro fudbalsko igralište je potonulo za nekih pola metra, pukotine su nastale duž čitavog igrališta i iza njega. Sve je to nastalo pritiskanjem nasipa na gornjoj strani od ovih hotela koji se prave“, kaže Samir Isaković. član Savjeta MZ Širokača.

U podnožju je situacija još gora. Brazde su duboke i do 2 metra, stabla padaju prema gradu, a 100 metara udaljene nalaze se stotine kuća koje su ugrožene i u kojima su stanovnici prinuđeni da žive.

Mještani u strahu iščekuju najgori scenarij. Mnogi su se prisjetili i bujice 1986., kada je voda nosila čak i automobile do korita Miljacke.

„Ja čitavu noć ne spavam bolan, eto klizišta tu. Odnijet će nas do vas, do čaršije, dolje. Prva kiša padne i vidjet ćete katastrofe. Bit će ko u Jablanici. Boguševac će snijeti na Principov“, upozorava mještanka Kadrija Bulbul.

Posebno zabrinjava brzina kojom se zemlja približava.

Ključni uzrok problema je činjenica da se za brojne aktivnosti i gradnju uopće ne provode procjene utjecaja na okoliš.

„Mi smo svjedoci ogromne gradnje na prostoru Trebevića. Prilikom gradnje sami objekti vrše pritisak na zemljište, a s druge strane vrši se odvoženje te šute koja se iskopa na određene nepropisne lokacije, a klimatske promjene – promjene temperature i padavine - doprinose tome da dođe do klizanja zemljišta“, objašnjava Edin Hrelja, profesor na PMF-u UNSA.

Za to vrijeme nadležni ništa. Jer dok se utvrdi ko je odgovoran - već je kasno.

Načelnik Općine Stari Grad Irfan Čengić ističe da problem kamenoloma na ulazu u grad nije u njihovoj nadležnosti, ali je na njihovoj teritoriji: Prema satelitskim snimcima na stranici katastar.ba, taj kamenolom je duboko ušao u Sarajevo šume, a upitno je da li imaju kantonalnu dozvolu za rad“.

Prema procjenama stručnjaka, u okolini Sarajeva je oko 600 klizišta o kojima se uglavnom ne vodi računa. Barem ne adekvatno. Jer u našoj zemlji se uglavnom stvari pomjere sa mrtve tačke onda kada je već prekasno.