Međunarodna zajednica ne zna šta bi sa Miloradom Dodikom, pa samim tim ni sa BiH i to je možda najveća opasnost u ovom momentu. Proslava vlasti neustavnog dana tog entiteta je rušenje države BiH, kaže u intervjuu za Mrežu Igor Stojanović, potpredsjednik Federacije. Za visokog predstavnika kaže da pokazuje slabost i da njegove riječi i djela nemaju adekvatnu podršku međunarodne zajednice. Stojanović govori i o SNSD-u, HDZ-u, Trojci, blokiranom Federalnom parlamentu i izbornom zakonu.

U stanju hibridnog rata je kompletan svijet, a na Bosnu i Hercegovinu se to najviše odražava zbog slabih državnih institucija, ocijenio je on na početku razgovora.

Upitan koliko je ekstremno stanje u BiH, pojašnjava da treba suditi prema izvještajima SIPA-e i OSA-e kao odgovornih institucija, ali, kako kaže, ne treba zanemariti ni izjave Denisa Bećirovića kao prvog čovjeka na najvećoj funkciji u državi.

„Vjerovatno da i on ima razloga i informacije zbog čega je iznio jednu takvu informaciju“, navodi Stojanović.

Kako zaustaviti Dodika

Na pitanje kako i ko može zaustaviti Milorada Dodika, jer međunarodna zajednica se pokazala da je nemoćna pred njim, naglašava da prvo treba postaviti pitanje u čemu ga treba zaustaviti.

„Ako primijetite u njegovim akcijama postoji samo jedan medijski nastup i prepadanje, vrijeđanje sa televizije. Konkretne akcije je već van snage stavio visoki predstavnik, a ono gdje bi trebalo staviti Dodika da se ponaša u skladu sa zakonima i sa normama osnovnog kućnog ponašanja je isključivo nadležnost Tužilaštva, koje, nažalost, još uvijek ne reaguje adekvatno na ovo što on radi, i mislim da su to upravo slabosti institucija koje nismo izgradili u proteklih 30 godina i koje bi donijele mir građanima BiH“, naveo je Stojanović.

Kada je u pitanju međunarodna zajednica, sasvim je jasno, tvrdi Stojanović, da je uređenje koje BiH ima od Dejtonskog sporazuma u potpunosti nefunkcionalno u ovom trenutku i međunarodna zajednica gotovo ništa ne radi da bi ga ustabilila.

„Međunarodna zajednica jednostavno ne zna šta bi i možda joj čak i odgovara ovakvo nestabilno stanje u BiH radi nekih interesa pojedinih država i pojedinaca. U pitanju su uglavnom neki resursi i ekonomski interesi zbog kojih je i međunarodna zajednica u problemu. Ako i želi da investira u BiH, onda je politička stabilnost nužna. A mislim da je više nego jasno cjelokupnoj svjetskoj javnosti ko ne želi stabilnost u BiH. To je prije svega Dodik, pa i političke snage koje ne žele da se donose zakoni na nivou države BiH. Generalizacija zemalja Evrope i svijeta u kojima su vlasti nefunkcionalne – ja je ne prihvatam, vrlo jasno je ko ne želi donijeti zakone“, pojasnio je, dodavši da je borba Trojke u ovom trenutku da bude više tih zakona i da se BiH pozicionira kao stabilna država u kontekstu i međunarodne zajednice i regiona.

Trojka

„Pogledajte historiju političkog života prije dolaska Trojke u vlast. Vidjet ćete da imate nekoliko godina bez donošenja bilo kojeg zakona. Ipak, sada imamo donesene neke zakone. Slažem se da je to premalo za jačanje BiH, ali u svakom slučaju je napredak“, kaže on.

Ovaj mandat, navodi dalje Stojanović, Trojka će potrošiti da se dobije što više konsenzusa za sva pitanja unutar BiH, da bi se, kako kaže, ojačale institucije.

„Na kraju mandata ćemo podvući rezultat, mislim da je već neki napredak postignut. Trojka će insistirati na saradnji, bez obzira na retoriku koju koristi Dodik“, naglasio je Stojanović.

Dodik neće prestati sa svojom retorikom sve dok dobiva glasove unutar RS, dodao je.

O proslavi 9. januara

Visoki predstavnik je prošle godine izjavio da se proslava 9. januara više neće desiti, međutim ove godine i skuplja i dešava se, a Stojanović o tome kaže:

„To govori da očigledno visoki predstavnik nema adekvatnu podršku međunarodne zajednice u svojim riječima i djelovanju. To govori da međunarodna zajednica ne zna šta bi sa Dodikom, samim tim ni sa BiH. I to je najveća opasnost u ovom trenutku. Svi oni građani kojima je BiH na srcu, žele, prije svega, političku stabilnost“.

Stojanović je ocijenio da visoki predstavnik pokazuje slabost koja je uzrokovana nesaradnjom najjačih zemalja Evrope i SAD u smislu djelovanja.

„Ojačati državu BiH znači sigurnost, a ponekad mi se čini da međunarodnoj zajednici odgovara ovakvo stanje kontrolisanog haosa“, rekao je.

Proslava 9. januara od strane vlasti RS-a je rušenje države BiH, konstatirao je Stojanović.

„Tu je problem zašto nam međunarodna zajednica ne pomogne u djelovanju da zaustavimo jedan takav događaj. Zaustaviti 9. januar - moramo insistirati na institucijama, to je u ovom slučaju Ustavni sud koji već ima svoju odluku, i Tužilaštvo koje bi trebalo da pokrene ozbiljne procese hapšenja onih koji ruše ustavni poredak“, kategoričan je on.

O najavi donošenja izbornog zakona u RS-u kaže da je to još jedan antiustavan postupak Dodika i vlasti RS-a.

„Ovo je skretanje sa teme popravljanja izbornog procesa koji je već usvojen u Parlamentu BiH, a radi se o skenerima, procesu elektronskog glasanja i kontroli glasačkih listića. To je upravo skretanje zbog čega SNSD nije glasao za tu promjenu niti u Parlamentu BiH, i on pokušava na ovaj način da zaštiti krađu glasova i manipulaciju izbornim procesom u RS-u“, objašnjava Stojanović.

Na pitanje šta je u kontekstu izmjena izbornog zakona HDZ-u sporno, ističe:

„Čitav jedan politički trenutak u kojem će očigledno doći do izmjena izbornog zakona koji je najavio Schmidt i gdje imamo stalno jednu tenziju, očigledno da pred taj proces svi zauzimaju startne pozicije kako bi zaštitili sebe u vlasti. Pa tako i HDZ i SNSD. Suština je da oni pokazuju nakanu da BiH ne napreduje demokratski“.

Zašto je blokiran Federalni parlament

Federalni parlament nije non-stop u blokadi, tvrdi on.

„U posljednjih dva mjeseca zbog nedolaska opozicije na sjednice komisija nemamo kvorum. I nije pozadina samo neusvajanje zakona da bi oni zakočili vlast nego vrlo dobro znaju da prijedlozi koji su uslovljeni, koji treba da se pojave na samim radnim tijelima, uslovljavaju smjene njihovih kadrova. I bore se da ne dođe do tih smjena - zbog toga stoji Parlament. Pokušavaju da cijeli fokus stave na Marina Vukoju, ali čitava ta procedura oko imenovanja je krenula za vrijeme njihovog mandata“, objasnio je Stojanović.