Prioritet rada Federalnog ministarstva pravde je, prije svega, implementacija odluka Ustavnoga suda, kao i odluka Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu – rekao je resorni ministar Vedran Škobić.

On smatra da su to osnovne točke od kojih treba poći s krajnjim ciljem usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa standardima Europske unije.

– Poštovati odluke Ustavnog suda je, kada je pravo u pitanju, vrhunac pravde u Bosni i Hercegovini. Kada je u pitanju drugi dio vladavine prava, a to je prvenstveno borba protiv korupcije, to je ono na čemu će se Federalno ministarstvo pravde kroz zakonska rješenja i prijedloge zakona bazirati – istaknuo je ministar.

S druge strane, kada je u pitanju učinkovitost rada pravosuđa, jedan od prioriteta je Zakon o suđenju u razumnom roku jer, pojašnjava ministar, ukoliko pravosuđe nije učinkovito, onda se gube svi elementi vladavine prava.

Međutim, s obzirom na to da je Bosna i Hercegovina na vratima Europske unije kao pristupnica, važno je posvetiti se i usklađivanju drugih zakona.

U bh. javnosti često se može čuti tvrdnja da je pravosuđe u našoj zemlji pristrano i neefikasno. Ministar Škobić ne slaže se s tom ocjenom, ali napominje da ono ima svojih mana i da ima mjesta za poboljšanje rada.

– Federalno ministarstvo pravde ne može utjecati izravno na rad pravosuđa. Može utjecati neizravno kroz donošenje zakonskih propisa, a to je upravo Zakon o suđenju u razumnom roku. Sarajevska županija, na primjer, dugo muku muči s problemom suđenja u razumnom roku. Do pravomoćne presude čeka se čak i po sedam godina. Tu je i Zeničko-dobojska, pa jednim dijelom i Hercegovačko-neretvanska županija koja je napravila iskorak, pa čak i najbolji rezultat kada su u pitanju te tri kritične županije – istaknuo je.

Na tom pitanju, dodao je, radit će se na način da se suđenje u razumnom roku uredi na razini Federacije kroz okvirni zakon kojega će se morati pridržavati županije ili će to, s druge strane, biti jedan sveobuhvatan zakon.

Ministar dalje navodi kako je rješenje u problemu efikasnog pravosuđa u poboljšanju pravosuđa isključivo kroz kadrove, što je u nadležnosti Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća.

Govoreći o zaštiti ljudskih prava u BiH, odnosno diskriminaciji kroz zakone, ministar Škobić smatra da je naša zemlja u sredini u odnosu na zemlje u regiji.

– Nije toliko ni loša, treba to priznati. Puno su gore od nas Sjeverna Makedonija, Srbija, Albanija, pa čak i neke druge zemlje kao Italija, Turska, a da ne govorim Rusija koje imaju tisuće predmeta više nego Bosna i Hercegovina. Ja bih tu istaknuo rad Ustavnog suda BiH koji je na neki način filter kada su u pitanju ljudska prava jer Ustavni sud filtrira veliki broj predmeta i ne dozvoljava da ti predmeti odu na Europski sud za ljudska prava, odnosno ostvari se zaštita prava kroz Ustavni sud BiH – naglasio je.

Ministar u svakom slučaju ističe da ima mjesta za napredak kroz usklađivanje našeg zakonodavstva s Europskom unijom. Posebno je istaknuo potrebu osluškivanja sudske prakse Europskog suda za ljudska prava te nužnost učenja iz grešaka drugih država, kako ih mi ne bismo ponavljali, posebice kada su u pitanju ljudska prava.

Ministar Škobić smatra da je svima u vlasti zadatak učiniti društvo transparentnim. Govoreći o jačanju vladavine prava i približavanju Europskoj uniji, te ulozi Federalnog ministarstva pravde, spomenuo je zakone koji se tiču borbe protiv korupcije.

– Naglasio bih Zakon o prijaviteljima korupcije i implementaciju Zakona o suzbijanju korupcije organiziranog kriminala. Taj zakon je donesen 2014. godine, a do danas nije implementiran. Propis je tim zakonom uređen tako da se formiraju posebni odjeli pri Vrhovnom sudu Federacije BiH, kao i federalno Tužiteljstvo koji će raditi isključivo djela vezana za korupciju i organizirani kriminal – objasnio je on.

Ministar navodi da na taj način možemo pokazati javnosti da se imamo snage izboriti u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.

Suradnja Federalnog ministarstva pravde u posljednje je vrijeme na jako dobroj razini kada su u pitanju međunarodni partneri u Bosni i Hercegovini, od Europske unije, Vijeća Europe, pa i američkog veleposlanstva gdje je ministar Škobić posebno stavio naglasak na borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.

– Međutim, Europska unija u suradnji s BiH ne zastaje. Tu je niz zakona i projekata koje mi radimo s njima. Istaknuo bih, kada je zatvorski sustav u pitanju, Europsku delegaciju koja je puno toga učinila, pa i pomogla rad ministarstva u tom dijelu. Samo je u KPZ Orašje uloženo 800 tisuća eura – podsjetio je ministar.

Također, u Kazneno popravni dom Zenica uloženo je 2,3 milijuna eura za izgradnju posebnog paviljona smještajnih kapaciteta.

– Jedan od najkapitalnijih projekata kojega je podržala Europska delegacija jeste izgradnja zatvorskog kompleksa na lokalitetu Igman, odnosno Blažuj, čime su se stvorili uvjeti da Sarajevska županija riješi problem suđenja u razumnom roku, da se oslobodi prostor županijskog i općinskog suda u Sarajevu te da se pojača kapacitet rada suda – kazao je Škobić.

Na kraju razgovora ministar Škobić ocijenio je kako se povjerenja u pravosuđe tamo gdje ga nema, iako ga, po njegovoj ocjeni, u nekim segmentima ima, može vratiti isključivo poboljšanjem učinkovitosti rada, odnosno bržim radom sudova.

– Važno da onaj tko osjeti potrebu za zaštitom suda to ostvari što prije, a ne za pet, deset ili koliko već godina, nego da to bude efikasna zaštita koju će brzo dočekati onaj tko pokrene taj postupak. Nerijetko se zna desiti da neki ljudi to i ne dočekaju. Čemu pravda ako dođe kasno? To je ono zbog čega građani BiH na neki način nemaju povjerenje u pravosuđe. Ja se nadam da ćemo mi, kroz set zakona koje planiramo raditi, poboljšati upravo i taj segment pravosuđa – poručio je federalni ministar pravde Vedran Škobić.