Protiv Miroslava Miće Kraljevića, načelnika Opštine Vlasenica pred Sudom BiH se vodi postupak zbog ratnog zločina nad Bošnjacima u toj opštini. On je jedan od 4.000 osoba na čiju odgovornost za ratne zločine u BiH treba da svoj sud stavi pravosuđe BiH i jedan je od onih kojima to nije prepreka za obavljane javne funkcije.

O "svom" načelniku povratnici Bošnjaci u Vlasenici uglavnom izbjegavaju javno govoriti.

Prema podacima udruženja preživjelih u Vlasenici je tokom rata u BiH (1992.-1995.) ubijeno oko 2.800 Bošnjaka.

Nakon što su se vratili u prijeratno mjesto boravka, neke od porodica žrtava kažu kako im posebnu traumu izaziva susret sa osumnjičenima za zločine.

"Vidim ih i svako to sretanje, svako viđenje sa njima me podsjeti na tu ’92. godinu. Podsjeti me na one žrtve koje sam i ja sam bio u prilici da vidim ondje pored Drine i da ih pronađem i ukopam, da ne ostanu tu pored Drine", kaže Suljo Fejzić, 59-godišnjak.

Njegovo selo granići s općinom Višegrad i u njemu je ubijeno 26 ljudi među kojima 13 žena i dvoje djece. Nejasno mu je da nakon 30 godina niko nije odgovarao za zločin.

Prema podacima VSTS BiH, krajem septembra, u svim tužilaštvima registrovano je 4.099 osoba u 465 predmeta koji čekaju na procesuiranje.

Protiv 1.347 osoba se vodi istraga, a protiv 2.752 njih se još ne vodi.

Predmeti ratnih zločina se u BiH procesuiraju na državnom, entitetskom, kantonalnom nivou, te u Brčko distriktu. Riječ je o 18 pravosudnih institucija, šest okružnih sudova u entitetu Republika Srpska, deset kantonalnih u Federaciji BiH, jednom sudu u Brčkom i državnom sudu BiH.

Revidirana strategija za rad na predmetima ratnih zločina u BiH predviđa da se rad na predmetima okonča do kraja 2023. godine.

"To nije uopšte realno. Dobar broj će, zbog protoka vremena, ostati neriješen, a jedan veliki broj će ostati po NN (nepoznatim) učiniocima", navodi predsjednik VSTV BiH Halil Lagumdžija.

Prema podacima udruženja preživjelih u Vlasenici je tokom rata u BiH (1992.-1995.) ubijeno oko 2.800 Bošnjaka.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je 2005. godine osudio Dragana Nikolića zvanog Jenki, komandanta logora Sušica, na 20 godina zatvora zbog ubistava, silovanja i mučenja bošnjačkih logoraša u Sušici, u okolini Vlasenice.

Zbog ratnog zločina u ovom logoru, Sud BiH je na 40 godina osudio Predraga Bastaha, zvanog Car i Gorana Viškovića, zvani Vjetar.

Povratnici u Vlasenicu osim načelnika općine svakodnevno sreću one protiv kojih je podignuta optužnica za ratne zločine, ali i one koji su odslužili kaznu. Nemaju problema s njima, ali im kako kažu bude loše slike.

Slično je sa općionama Viešgrad i Foča.

Tokom rata je ubijeno oko 3.000 višegradskih Bošnjaka. U haškim presudama je istaknuto da je Višegrad bio podvrgnut "jednoj od najnemilosrdnijih kampanja etničkog čišćenja u bosanskom sukobu", te da je samo u maju i junu 1992. godine ubijeno više od 60 posto višegradskih Bošnjaka.

Za zločine u ovom gradiću na istoku BiH je do sada osuđeno 18 osoba na ukupno 247 godina zatvora, od čega troje pred Haškim tribunalom.

U Foči se traga za još 600 osoba od 3.000 ubijenih Bošnjaka. Odgovrni za zločine iz ovog grada bježali su u Srbiju kako bi izbjegli pravdu, a građani moraju gledati murale presuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.

Pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu, Sudom BiH, te još četiri suda, izrečeno je 19 presuda za ratne zločine na području Foče.

Pravosuđe BiH se suočava sa 'procesnom smetnjom' u 157 predmeta kojim je obuhvaćeno 300 osoba osumnjičenih za ratne zločine. Ovo za RSE kaže predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH, Halil Lagumdžija.

Radi se o osobama nedostupnim bh. pravosuđu, koji se kriju, najčešće, u Srbiji i Hrvatskoj.

"Oni ih ne žele izručiti, imaju ustavnu odrednicu da ne izručuju svoje državljane. U toj situaciji jedino što se može raditi i ima određenih aktivnosti je da im se ustupi krivično gonjenje. U određenom broju predmeta je to već učinjeno, ali je to relativno mali broj", kaže Lagumdžija za RSE.

On ističe kako je najveći problem u saradnji sa susjednim zemljama to što ne žele prihvatiti pravnu kvalifikaciju, ako je u pitanju genocid ili zločini protiv čovječnosti.

"U tim predmetima je zastoj. Ne znam da li će i kad biti ostvaren transfer tih krivičnih predmeta prema pravosuđima tih zemalja", ističe Lagumdžija.