Mladi i obrazovani, a žive i rade u prirodi. Zvuči nemoguće u modernom svijetu, ali na planini Kukavici smješteno je izvanredno seosko domaćinstvo nastalo kao plod neizmjerne ljubavi i volje za životom. Selena, ekonomista po obrazovanju, i Novica, diplomirani pravnik su, naime renovinarali i dogradili domaćinstvo naslijeđeno od dede, odlučni da baš tu, gdje okolo šetaju divlje životinje i mirušu bukve, pokušaju da se bave seoskim turizmom. Uspjeli su! Njihovi objekti kategorisani sa četiri zvijezdice, najveći broj u toj oblasti.

- Moj suprug Novica 2014.godine je primao hemo terapiju u Švajcarskoj gde je bio na liječenju kancera. Borio se u ratu za otadžbinu, plaća poreze, takse, dažbine, nikad nije uzeo nešto što mu ne pripada, uvijek i svima pomaže, stvorio je porodicu i želio da doprinese razvoju lokalne zajednice da bi svima bilo dobro i da bude dobro budućim generacijama.Hvala dragom bogu sve je proteklo kako treba i odmah naredne godine 2015. mi odlučujemo definitivno da ostajemo u Srbiji na Novičinoj dedovini da živimo, radimo i gradimo naše seosko turističko domaćinstvo Sunčev breg, da bi imali sopstvene prihode da izdržavamo svoju djecu i porodicu, priča Selena Jovanović.

Pomogli su Novicinio roditelji i na planini Kukavica se rodila bajka. 

- Samo bog zna kroz šta smo sve prošli, koje muke, probleme ali i radosti dok smo to gore na planini Kukavici izgradili i pustili u rad. U onako surovim uslovima bez osnovne infrastrukture i bez podrške lokalne samouprave gore smo stvorili oazu mira, zdravlja, ljubavi, pravi mali raj protkan našom dobrom voljom, gostoljubljem, pozitivom, kaže Selena..

Tom malom raju dali su ime „Sunčev breg“ jer je selo Bara osunčano tokom celog dana iako je usred šume.Sunčev breg“ jedino je domaćinstvo za seoski turizma na prostranoj Kukavici i jedino sa bogatom ponudom u leskovačkom kraju.

- Ovdje pored nas šetaju divlje životinje poput srne, lisica, divljih mačaka, zečeva i ježeva, a ima i vukova, mada oni ne dolaze blizu“, objašnjava mlada žena, veliki zaljubljenik u prirodu, koja je osnovala i ekološko udruženje „Vlajna“.

Kuakvicu pohode brojni planinari i biciklisti  iz zemlje i inostranstva jer drvosječe za sobom ostavljaju pješačke staze. Sada imaju i gdje da svrate, da se okrijepe i da ručaju jer Selena i Novica spremaju stara i ukusna jela, a oko kuće je miršljavi cvjetni vrt.

Rado su se uključili i u pomoć klokalnoj zajednici da se vrati na turistuičku mapu Srbije. Sve svoje fotografije planine Kukavice, ljepote prirode, rijeke, flora i fauna, našeg domaćinstva Sunčev breg, tekstovi i priče o domaćinstvu i o Ekološkom društvu Vlajna i njihovojj borbi za očuvanje životne sredine, sve su sa velikim zadovoljstvom ustupili gradskoj upravi da bi što prije opština Leskovac živnula i prikazala sve svoje turističke potencijale u punom svjetlu, da bi što prije dobila finansije da bi mogla da pomaže razvoj ruralnog turizma. Leskovac je počeo da dobija finansijska sredstva za razvoj turizma, ali vrijednim ljudima se još nikada nije odužio.

- Ne samo da nam nisu pomogli, ni lično nama, a ni ostalim dobrim i poštenim porodicama koje kao i mi žele time da se bave, već nas i konstantno vrijeđaju, ponižavaju, Dozvoljavaju Srbijašumama i Viktorpeletu i raznim drugim firmama da izvozeći drva iz šume (krađa šume je posebna priča) oni nama unište i onaj jedva prohodan put koji imamo da ne može ni lokalno stanovništvo da cirkuliše i obavlja osnovne životne potrebe. Ni mi ne možemo da radimo i zaradimo za život i izdržavanje svoje djece. Kada sam to počela javno, jasno i glasno da spominjem ispala sam antivakser, lažov, luda žena i šta sve ne. Svi se plaše da se javno suoče sa nama jer nemaju niti jedan argument Zašto u budžetu grada nema stavke i izdvojenih sredstava za razvoj ruralnog turizma i gde su te pare otišle? - pita se Selena.

Selena i Novica imaju dvoje djece koju podižu na planini, a njihovi dugoročni planovi su da razvijaju sesoki turizam, i da komšijama koje su otišle iz sela pokažu da i ovde može da se živi.Ipak, objašnjavaju, da se za sada ne može živjeti od seoskog turizma. Prema njenoj računici „Sunčev breg“ bio bi isplativ sa 30 ležajeva pod uslovom da veći dio godine budu puni kapaciteti.