Da li je poruka koju je BiH dobila od Evropske komisije uspjeh ili još jedno razočarenje komentarisao je Draško Aćimović, ekonomista i nekadašnji diplomata.

Dok predstavnici vlasti tvrde da se radi o najboljem izvještaju Evropske komisije, do sada, opozicija tvrdi da je moglo mnogo bolje, kako je to vlast ranije i obećavala, kaže Aćimović. Ovu situaciju između nadmudrivanja vlasti i opozicije uporedio je sa fudbalskom utakmicom, ocjenjujući da je rezultat uvijek 0:0, odnosno, neriješen.

“Ako smo do sada imali ocjene od jedan do pet, sad smo dobili jedan plus i naravno da je to pozitivno. Međutim, s druge strane i opozicija je u pravu kada tvrdi da je vlast rekla da će bolje”, kaže bivši diplomata. Navodi da je, što se tiče izjava i pozicije i opozicije, potrebno biti veoma oprezan i umjeren.

“Ako se vratimo na realno analiziranje ove situacije i šansu koja je data BiH i evrointegracijama, možemo to ovako opisati: BiH je iz geopolitičkih razloga dobila šansu da otvori pretpristupne pregovore, poput Moldavije i Ukrajine, i pređe stepenicu koja je vrlo značajna. Ipak, to nismo uradili, ostali smo na varijanti da ćemo se dogovarati”, kaže Aćimović i podvlači da je BiH propustila da ispuni polovinu od 14 ključnih prioriteta.

Može li, međutim, novac iz prestupnih fondova biti mamac BiH da se kreće brže na tom putu?

Aćimović pojašnjava da je novac je za bh. političare uvijek osnova bavljenja politikom, pokušaja i zadržavanja vlasti. Ali, ako govorimo o tih famoznih šest milijardi za Zapadni Balkan, o kojima se toliko priča, to je 4 milijarde kreditnih sredstava, dok dva miliona pripada grantovima.

“Nije to ništa novo od onog što imamo. Bilo bi veoma interesantno da pokažu šta je iskorišteno za BiH od tog velikog paketa, da kažu građanima. Koliko ja znam, BiH je povukla malo ili ništa, dok su druge države to iskoristile za izgradnju infrastrukture”, podsjeća Aćimović.

S druge strane, ako BiH manje koristi sredstva iz fondova, znači li to da ćemo biti rekorderi, prilikom čekanja na dobijanje kandidatskog statusa, poput Sjeverne Makedonije i Crne Gore, ima li šanse da oborimo rekord?

Aćimović kaže da treba napraviti konferenciju za budućnost BiH koja bi uključivala 14 ključnih prioriteta.

“Na tu konferenciju trebaju biti pozvani svi međunarodni faktori koji su učestvovali u kreiranju ovakve BiH. Dogovor treba biti da se ispune ti prioriteti, a zauzvrat da BiH ubrzano uđe u EU. Ponuda je i ranije stajala da se svih 14 prioriteta ispune odjednom i tada ne bi bili u ovakvoj situaciji, nego bi postali prosperitetna država. Imamo šest mjeseci vremena da odradimo ovo o čemu govorim”, kategoričan je Aćimović. No, kako to postići?

“Ako zatvorimo sve političare u neki ograničeni prisrtup, kao i u Dejtonu i ne pustiti ih dok se ne dogovore. I kada se dogovore, dobiti jasne garancije od EU i drugih partnera BiH da će to biti zaista ispunjeno. Onda nemamo prepreka ni razloga da mislimo o bilo čemu, dobićemo i novac i država će krenuti naprijed. Ovo nadmudrivanje među političarima na račun građana ne vodi apsolutno ničemu”, konstatuje Aćimović.

Međutim, pitanje koje se nameće je zašto domaći političari nisu zainteresovani za bespovratna sredstva, u korist građana?

“Oni ne žele da iskoriste novac namijenjen građanima jer nemaju ličnu korist od toga. Svaki normalan čovjek iskoristio bi to za svoje građane. Vidite kako ljudi stoje u redovima, pa zašto niste na najjednostavniji mogući način ukinuli plaćanje komunalnih usluga, najugroženijim kategorijama? To je psihijatrijsko pitanje”, zaključuje Aćimović.