Draško Aćimović, ekonomski stručnjak, i Adis Kečo, šef Stručne službe u Savezu samostalnih sindikata BiH, a govorili su o inflaciji i potrošačkoj korpi. Vlast ne čuje struku i ne vidi patnju obićnog čovjeka.

Što se tiče sindikalne potrošačke korpe, Savez samostalnih sindikata već duži vremenski period vrši izračun za četveročlanu porodicu, pojasnio je Kečo. Navodi da se tu podrazumijeva da porodica ima jedno dijete koje ide u srednju školu, i jedno koje ide u osnovnu.

„Sindikalna potrošačka korpa za mjesec august iznosi 3.322 KM. To je značajno poskupljenje u odnosu na prethodni mjesec, predstoji nam nova školska godina i za djecu su potrebne određene potrepštine. S druge strane, svjedoci smo svakodnevnih poskupljenja osnovnih životnih namirnica. To je rezultat koji smo dobili“, istakao je Kečo.

Pored prehrane, sindikalnu potrošačku korpu uključuje i stanovanje, higijena, prijevoz, kirija itd., a plate su, kaže Kečo, nedostatne da pokriju sindikalnu potrošačku korpu. Dodao je da mnogi građani žive ispod granice siromaštva.

„Meni je to strašno. Ne znam kako ljudi žive sa tim primanjima posebno ako pogledamo strukturu poskupljenja, 50 posto je samo prehrana i komunalne usluge. Tu ne možemo više govoriti o inflaciji. Inflacija je nešto što koriste političari da bi opravdali svoje postupke. Ne možemo više govoriti o terminima koji su se nekad koristili. Terminologija poput inflacije se koristi u populističke svrhe“, naglasio je Aćimović.

Govoreći o najnižoj plaći od 596 KM, Kečo je istakao da je to Vlada FBiH u prethodnom sazivu zdušno branila, tvrdeći da je to maksimum, međutim, tvrdi on, itekako ima prostora za povećanje minimalne plaće.

„Mi smo 2018. pokrenuli kampanju u kojoj smo tražili da se ona zakonski definiše i da ona bude 1.000 KM. Uporište za to smo našli u konvenciji Međunarodne organizacije rada, koja je sastavni dio i Ustava BiH. Iako smo to predložili da se usvoji Vladi FBiH u prethodnom mandatu, to se to nije desilo. Sabotirani smo i ismijavani. Konačno, došlo je do promjena izvršne vlasti i mi imamo čvrsta obećanja da će se taj zakon donijeti“, kazao je.

„Ne znam zašto to nije usvojeno. Čim se formiraju radne grupe i potpisuju memorandumi – nema od toga ništa. Ogromna količina novac se preliva u privatne džepove i u nekakve projekte koji su neadekvatno izvršeni, a diskutujemo da li ćemo povećati minimalnu plaću na 1.000 KM – to je tragedija našeg društva“, dodaje Aćimović.

Cijene enormno rastu, poskupjela je registracija vozila, što je još jedan udar na radnike.

 „Ovo je samo jedno u nizu poskupljenja. Najave su i da ćemo imati povećanje kamata na kredite, i to će biti još jedan udar na građane“, naveo je Kečo.

Kaže i da razmišljaju da u narednom periodu izađu sa konkretnim prijedlozima prema predstavnicima izvršne vlasti.

„Sada je sva energija usmjerena ka donošenju zakona o minimalnoj plati. Tako bi se pojačala potrošnja“.

U 'bh. političkom bermudskom trouglu' nestaju novci, ističe Aćimović.

„Samo prošle godine u odnosu na 2021. bilo je viška dvije milijarde, ove godine još i više. Niko ne zna gdje su ti novci. Netransparentnost, ekstremni kriminal i korupcija. Ne možemo ništa drugo raditi dok ne dovodemo do barem podnošljivog nivoa smanjenje kriminala i korupcije“, poručio je Aćimović.

Kečo o saradnji sa novom vlašću kaže da je ona korektna.

„Uključeni smo u sve tokove i zakonska rješenja koja Vlada FBiH namjerava donijeti. Postoji taj socijalni dijalog. Za razliku od prošle Vlade, koja je radila sve na svoju ruku, eventualne konsultacije sa Sindikatom bile su protokolarne prirode“, zaključio je Kečo.