Bogić Bogićević proglašen je počasnim građaninom Srebrenika u okviru manifestacije "Dani Povelje 2024", saopćeno je iz gradske uprave.
- Bogić Bogićević je u suludim vremenima naše historije postupio racionalno i 12. marta 1991. godine, kao mladi političar ostao dosljedan svojim principima i zauvijek svoje ime upisao u pozitivne stranice naše hiljadugodišnje historije. Proglašen je počasnim građaninom Srebrenika zbog toga što je djelovanjem kao bosanskohercegovački političar dao izuzetan doprinos razvitku države BiH i očuvanju njenih demokratskih vrijednosti - navedeno je u saopćenju gradske uprave.
Bogićević je izjavio da je ovo priznanje za njega posebno i veliko te je zahvalio svim građanima i građankama Srebrenika, vijećnicima, gradonačelniku i svima što su učinili da se u Srebreniku on osjeća veoma ugodno.
- Priznanja se nikada ne traže, ali se rijetko kada odbijaju. Ja nisam ništa radio zbog priznanja, čak sve što sam radio, radio sam jer sam mislio da je to ispravno. Često ono što sam radio nije nailazilo na odobravanje kod svih, za neke nije bilo ni logično. Međutim, znao sam da na ovim našim prostorima, ako imate životni stav i ako imate principijelan stav do života i čovjeka, ako mislite svojom glavom, često možete ostati bez života i glave. U našim životima možemo imati mnogo zanimanja, raditi uspješno svoj posao, ali to nije dovoljno. Jedino, pravo, vrijedno i dugotrajno zanimanje je biti čovjek - kazao je Bogićević.
Manifestacija “Dani Povelje 2024.” otvorena je koncertom simfonijskog kamernog orkestra Zenica i soliste na klaviru Bartolomeja Stankovića.
Činjenica da Srebrenik ima pisani trag od 15. februara 1333. godine, kada je bosanski ban Stjepan II Kotromanić podno tamošnje tvrđave pisao Povelju i sklapao međudržavni ugovor s Dubrovačkom Republikom, dovoljno govori o historijskoj važnosti ovog bosanskohercegovačkog grada.
Tačno prije 691 godinu, bosanski ban Stjepan II Kotromanić je u cilju razvijanja dobrosusjedskih odnosa i unapređenja trgovačkih veza, u Srebreniku primio delegaciju Dubrovačke Republike te joj uručio Povelju kojom Dubrovčanima 'za vijeke vjekova daruje Rat, Ston, Prevlaku i ostrva oko Rata, a Dubrovčani se obavezaše da će vječno plaćati naknadu u iznosu od 500 perpera godišnje'.
Za Srebrenik je najvažnije što je Povelja svjedočanstvo o njegovom postojanju dužem od 691 godine.
- Mi Bosanci i Hercegovci, odnosno Srebrničani, uvijek smo bili dobronamjerni. Nekome smo poklanjali darove, nekome teritoriju, nekome utočište i pomoć, a nekom pažnju, ljubav i ruku prijateljstva i saradnje. To što su naši preci radili ranije, mi smo nastavili u ovim modernim vremenima. Otvaranje manifestacije ‘Dani povelje 2024.’ je potvrda da se naš način života i komuniciranja nije nimalo promijenio - rekao je gradonačelnik Adnan Bjelić napominjući da će povelja o proglašenju Bogića Bogićevića počasnim građaninom također ostati upisana u historiju grada.
- Manifestacijom “Dani povelje” obilježavamo prvi spomen Srebrenika. Na druge načine se trudimo da Srebrenik promovišemo kako unutar BiH tako i van naših granica. Pokušavamo da ga učinimo prepoznatljivim po prvom bosanskom kralju Tvrtku za kojeg ćemo kazati da je naš rođeni Srebrničanin i koji je nakon stasavanja u velikog borca u bici kod Srebrenika 1363. godine, porazio veliku ugarsku vojsku. Srebrenik je davao i princeze pa i kraljice. Ponosimo se ugarskom i poljskom kraljicom Elizabetom Kotromanić, moramo znati i za Franju Bosanca, renesansnog kompozitora za kojeg se također govori da je rođen u okolici Srebrenika, ali i velike umjetnike i kulturne stvaraoce iz naše novije historije kao što su doktor Hašim Muharemović i mnogi drugi što su dali svoj pečat u izgradnji Srebrenika kakvog danas poznajemo. Mi imamo obavezu da čuvamo, njegujemo i promovišemo naše bogato kulturno historijsko naslieđe - rekao je gradonačelnik.
Manifestacija "Dani Povelje 2024." otvorena je koncertom simfonijskog kamernog orkestra Zenica i soliste na klaviru Stanković Bartolomeja, s kojima je kao gost nastupio i tenor Kenan Hasić.
Orkestar njeguje repertoar popularne klasične umjetničke muzike (originalne izvedbe i aranžmani prilagođeni sastavu orkestra), djela bosanskohercegovačkih kompozitora, umjetničke narodne, baletne i revijske muzike.
