Federalna Vlada obavijestila je delegate da povlači pet tačaka sa dnevnog reda, pa je tako i posljednja sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH ekspresno završena.

Vlada je, između ostalog, povukla novi zakon o zaštiti zraka, predložene izmjene i dopune Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH, kao i prihvatanje zaduženja za finansiranje projekata Vjetroelektrana Vlašić i Koridor 5c Mostar-sjever - Mostar-jug, te godišnji plan zaduživanja za 2024. Iz parlamentarne procedure povučena je i Strategija razvoja sistema socijalne i dječije zaštite u FBiH (2024-2030. godina).

Ovakva odluka Vlade iznenadila je mnoge delegate. Predsjedavajući Doma naroda Tomislav Martinović (HDZBiH) je tek kratko kazao da je obavještenje proslijeđeno svim delegatima, ali nikakvog obrazloženja nije bilo zbog čega su navedene tačke povučene. Pitanje koje se nameće jeste postoji li većina na federalnom nivou?

- Parlamentarna većina je kao Đekna - još nije umrla, a kad će, ne zna se. Ona malo živi, malo doživi kliničku smrt. Tako je s njima bilo kakve prognoze jednostavno nezahvalno iznositi. Ta koalicija se zasniva, vladajuća koalicija i na državnom nivou i na nivou Federacije, na neprincipijelnosti, na potpunom ignoriranju principa politike i etike. I kod njih je moguće sve, moguće je sve očekivati od njih. Ovo je jedna neviđena manipulacija ljudima, narodom, biračima, medijima. Jednostavno, ovo je vrijeme diletanata koji su zagrabili vlast sa obje ruke i ne misle je pustiti, bez obzira na to što ništa ne štima, kaže Enes Osmančević, profesor na Filozofskom fakultetu u Tuzli.

Asim Mujkić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, ukazuje da je izborni sistem skrojen tako da je isfragmentiran, pa uvijek imamo tijesne većine, što uporno dovodi do šire nestabilnosti situacije.

- Znali smo od početka formiranja takozvane federalne većine da je ona suviše labilna i da kod nas, budući da je politika izuzetno personalizirana, zavisi od pojedinaca i njihovih trenutnih interesa na koju stranu će se prebaciti u određenom trenutku. Tako da, bez instituta vanrednih izbora, mislim da ćemo uvijek imati ovako skrojeno, fragmentirano, unutar sebe suprotstavljeno tijesno većinsko tijelo, koje će se iz jedne u drugu sjednicu, kako bih rekao, konstituirati, odnosno dekonstituirati, ističe Mujkić. 

Smatra da nam “nema lijeka dok se ne uradi ozbiljna reforma Izbornog zakona, a potom i dok se ne uvede institut vanrednih izbora, koji bi uozbiljio političke elite koje su sada sigurne četiri godine”.

- Dakle, šta god one da urade, njima je svejedno. A ako postoji prijetnja vanrednih izbora, onda bi se ljudi ipak malo više dali u svoj posao, naglašava Mujkić.