Članici CIK-a Ireni Hadžiabdić je istekao mandat u CIK-u. Prema najavama predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH Denisa Zvizdića biće ispoštovani rokovi i proicedure za imenovanje novog člana. Čini se da su ambicije HDZ-a, SNSD-a i Osmorke (barem jednog dijela) puno veće. Oni žele smjenu cijelog CIK-a i najavljuju brzo formiranje Vijeća ministara BiH.
PIŠE: ERNAD METAJ (Ljudski.ba)
Zvizdićev stranački predsjednik Elmedin Konaković iz NIP-a jučer je jasno poručio da postoji čist zakonit put da se smjeni CIK.
- O ovom CIK-u mislim sve najgore. To je jedno političko tijelo koje je imenovano od ljudi koji su politički bliski strankama. U ovom slučaju SDA, PDP, DF i SDS. Oni su zapravo zamijenili CIK u kojem su bili SDA, SNSD i HDZ. I onda je lider SDA slavio jer je nadigrao jedne političare sa drugim političarima imenovao politički CIK, istakao je Konaković.
Sada bi izgleda neki drugi političari trebali onima koji su ih nadigrali vratiti milo za drago.Svoj interes ima i HDZ jer je njihova sadašnja mandatarka Borjana Krišto tada kao predsjednica Komisije za imenovanje članova CIK-a izgubila bitku oko konkursne procedure. Čović je kao i Konaković javno najavio smjenu CIK-a.
- Zastupnički dom PSBiH svojom većinom treba razriješiti i sukladno poslovniku izabrati novo. Pokazalo se da je ovaj saziv CIK-a napravio više štete nego koristi, a to se pokazalo za sve druge političke opcije. Možda je zadnji koji to traži HDZ. Mislim da i svi drugi to traže i mi ćemo ih podržati u razrješenju - poručio je Čović.
Da želi smijeniti CIK ne krije ni predsjednik SNSD Milorad Dodik. SNSD i HDZ su napustili sjednicu Predstavničk
g doma kada je vršena popuna sadašnjeg saziva CIK-a.
Smjena članova CIK-a aktualizirana je nakon saopštenja Centralne izborne komisije u kojem kažu da pravni institut „opoziva“ članova Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine ne postoji u Izbornom zakonu BiH, niti u bilo kom drugom zakonu.
“Opoziv kao postupak smjene javnih funkcionara, a koji se provodi prije isteka vremena na koje su izabrani, mora biti propisan ustavom i zakonima i predviđen za isključivo vanredne situacije. U našem pravnom poretku opozivom se vrši smjena samo inokosnih predstavnika izvršne vlasti , a nikada kolektivnih organa, i to najčešće načelnika općina, odnosno gradonačelnika gradova, o čemu odlučuju birači”, navodi se u saopštenju CIK-a.
Mišljenje CIK-a se podudara sa smjernicama I obrazloženjem Kodeksa dobrog vladanja u izbornim pitanjima Venecijanske komisije usvojenih na 52. sjednici u oktobru 2002.
“Uopšteno govoreći tijela koja imenuju članove izbornih komisija ne bi trebalo da imaju pravo njihovog opoziva jer se time baca sumnja na njihovu nezavisnost. Diskreciono pravo opoziva je neprihvatljivo, ali opoziv iz disciplinskih razloga je dozvoljen – ukoliko su razlozi za isto jasno i precizno navedeni u zakonu (neodređeno pozivanje na “ponašanja koja diskredituju komisiju”, na primjer, nisu dovoljna”, navodi se u smjernicama Venecijanske komisije.
U vrijeme kada su se smjenjivali članovi CIK-a kojima je istekao mandat 2020 godine u kolegiji predstavničkog doma je kao i sada bio Denis Zvizdić, tada kao član SDA. Za razliku od svog sadašnjeg stranačkog šefa on je vjerovatno zbog toga oprezniji u izjavama.
“Ono što je činjenica jeste da je Centralna izborna komisija, svojim nedjelovanjem u brojnim segmentima, pogotovo nedjelovanjem na brojne prigovore koje su joj slale stranke o brojnim izbornim nepravilnostima na desetinama biračkih mjesta, unijela veliku nervozu što je dovelo do jednog izrazitog nepovjerenja u kvalitet i principijelnost rada CIK-a. Ali ono što mogu kazati jeste da će, što se tiče Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, sve biti urađeno u skladu sa Izbornim zakonom i u skladu s predviđenim zakonskim procedurama”, zaključio je Zvizdić.
Smjenu tadašnjih članova CIK-a za koje se tvrdilo da su pod kontrolom HDZ i SNSD podržao je i jedan broj poslanika koji danas pripadaju Osmorci.
Ono što je interesantno prem stavovima venecijanske komisije političke partije trebaju biti podjednako zastupljene u CIK-u uvažavajući, ili ne izbornu snagu, s tim da trebaju biti kvalifikovani i da im se zabrani učešće u kampanjama., a što je definisano Izbornim zakonom BiH.
- Za člana izborne komisije ili biračkog odbora ne može biti imenovano lice:
1. koje se ne može kandidovati u smislu odredbi članova 1.6, 1.7 i 1.7a ovog Zakona;
2. koje je član najvišeg izvršno-političkog organa političke stranke ili koalicije (predsjednik, potpredsjednik, generalni sekretar, sekretar ili član izvršnog odbora ili glavnog odbora);
3. koje je nosilac izabranog mandata ili je član izvršnog organa vlasti, osim u slučajevima predviđenim članom 2.12 stav (4) ovog Zakona;
4. koje je kandidat za izbore za bilo koji nivo vlasti;
i 5. kojem je izrečena kazna za radnju koja predstavlja težu povredu izbornih zakona ili propisa za koju je lično odgovorno, u posljednje četiri godine, računajući od dana pravosnažnosti odluke.
Članovi CIK za obavljanje svoje dužnosti u skladu s propisima ne mogu biti krivično gonjeni, što ne znači opći imunitet, tako da su najave o pokretanju krivičnih prijava posebno od strane Dodika bile neutemeljene. Primjedbi na rad CIK-a nakon posljednjih izbora je bilo mnogo, ali onih koji se žale nikada ni ranije nije nedostajalo.
To se može najviše spriječiti uvođenjem elektronskog glasanja, na čemu su posebno poslanici iz Trojke insistirali dok su bili opozicija. Protiv toga su bili HDZ i SNSD,-om. zašto se sada manje priča o tome, a više o smjeni CIK-a stranke će imati kada objasniti glasačima.
Ono što se ovom sazivu CIK-a mora odati priznanje je da su svoj rad maksimalno učinili transparentnim i da njihove sjednice svaki građanin može uživo pratiti.
