Konačan broj glasača iz inostranstva registrovanih za predstojeće opće izbore biće poznat nakon vikenda kada ističe period za žalbu koju može podnijeti više od 10.000 onih kojima CIK nije prihvatio zahtjev za registraciju. Već sada se zna u kojim gradovima je bio najveći interes, a gdje najmanji. Ljudski.ba je u posjedu dokumenta koji pokazuje da postoje sredine u kojima niko iz inostranstva neće glasati. Pokazalo se da je Pokret za državu u RS-u jedina iskrena nada da se u budućnosti može desiti preokret.

Prema dosadašnjim podacima u četiri općine niko neće glasati iz inostranstva. To su Istočni Stari grad, Istočni Drvar, Petrovac i Kupres u RS -u. Riječ je o općinama gdje živi mali broj stanovnika, a njihova budućnost se čini još tmurnijom jer su čini se oni koji su otišli trajno digli ruke od svog rodnog kraja.

 Razloga za mnogo više optimizma nema ni u Donjem Žabaru gdje je stigla jedna prijava iz inostranstva, ali ni u mostarskim općinama Grad Mostar i Istočni Mostar gdje se prijavilo dvoje za glasanje iz inostranstva. Dvoje se registrovalo i u Krupi na Uni. U još devet općina se prijavilo manje od 20 ljudi, po šest u Kalinoviku i Oštroj Luki, sedam u Palama u F BiH, te devet u Trnovu u F BiH. Ukupan broj općina gdje je broj prijavljenih za glasanje iz inostranstva nije trocifren je 46.

Ako posmatramo kroz odziv na izbore vezu s domovinom najviše su izrazili Krajišnici. Najviše registrovanih je u Prijedoru 3.783, iza je Banja Luka sa 2.273 registrovana glasača. U F BiH preko 2.000 registrovanih imaju Cazin i Sanski Most. Preko 1.000 registrovanih birača ima u još 19 općina. Tuzla, Bihać, Tomislavgrad, jajce i sarajevske općine prednjače u F BiH. U RS-u preko 1.000 registrovanih birača ima ukupno osam gradova. Gradiška, Bijeljina i Srebrenica imaju malo preko 1.300, Kotor Varoš 1.140, Doboj 1.152, Zvornik 1.074.

Generalno kada gledamo ove podatke staje je zabrinjavajuće. Politikama u BiH očigledno nije mnogo stalo do ljudi koji su otišli iz države, jer ti ljudi razmišljaju svojom glavom i teško ih je kupovati poklonima do 100 KM. S druge strane jasno je da ljudi iz inostranstva polako dižu ruke od domovine, a razlog je jer ih niko ne animira. 

Situacija bi bila još gora da se nije pojavio Pokret za državu u RS-u čiji aktivisti su neumorno radili na animiranju ljudi iz inostranstva jer znaju da oni mogu i trebaju biti ključ promjene u BiH. Ipak, to je proces koji treba nastaviti, a pokazalo se da je moguće ljudima vratiti povjerenje i uvjeriti ih da sve politike nisu iste.

Van BiH je oko 2 miliona njenih građana, to je snaga koja iz temelja može promijeniti odnose u BiH. Za to će ipak trebati nova generacija političara koja neće biti opterećena torovima koji su pokazali da ne mogu sačuvati svoja stada.

CIK je do sada registrovao ukupno 69.872 birača iz inostranstva, a spisak će biti konačan nakon isteka roka za žalbe. Na značajno umanjenje uticala je i nova metodologija kojom je CIK zaustavio obavještajne službe susjednih država da masovno registruju birače po pekarama i mesarama što se odrazilo na smanjenje registrovanih iz Srbije i Hrvatske za preko 70 posto.

Svi oni koji se nisu registrovali nisu izgubili pravo glasa. Mogu na dan izbora doći u BiH i glasati u svom gradu. Iz Pokreta za državu su već najavili da će u narednom periodu raditi na animiranju što većeg broja ljudi da to učine. Oni znaju da je ovo jedna od posljednjih prilika da BiH krene nekim novim normalnim putem, a ključ je u RS-u jer bez masovnijeg odziva iz inostranstva ovaj entitet bi mogao trajno ostati etnički očišćen.