Delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojili su na današnjoj sjednici izmjene Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine u prvom čitanju.

U pitanju je zakon koji je potrebno donijeti jer je on jedan od 14 prioriteta koje je pred Bosnu i Hercegovinu stavila Evropska komisija u odgovoru na zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji.

Zakon o VSTV-u posljednji put izmijenjen je 2008. godine, a od tada se pokazalo da je potrebno izvršiti izmjene u nizu odredbi koje su postale zastarjele. Također, zakonodavni okvir je nepotpun i ne garantira u dovoljnoj mjeri nezavisnost, samostalnost, odgovornost i efikasnost pravosuđa.

Naveli su da je i ranije bilo brojnih pokušaja izmjena tog zakonskog rješenja, ali zbog različitih prepreka taj posao nikada nije priveden kraju, a u međuvremenu uslijed ozbiljnog slabljenja integriteta u pravosuđu bilo je neophodno ciljano poboljšati zakonodavni okvir.

Osnovna pitanja koja su uređena u Prijedlogu zakona su sukob interesa članova VSTV-a, izvještaji o imovini sudija i tužilaca te članova VSTV-a, osnivanje Jedinice za integritet unutar Sekretarijata VSTV-a, pravni lijekovi protiv odluka o imenovanju i pojedine izmjene vezane za disciplinske prekršaje i postupke koji se vode protiv sudija i tužilaca.

- Prijedlog zakona zasnovan je na principima integriteta nosilaca pravosudnih funkcija, transparentnosti rada, principu dvostepenosti pri odlučivanju i principu odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija - tvrde predlagači.

Predsjedavajući Doma Nikola Špirić (SNSD) najavio je da će se delegati o ovom zakonu izjašnjavati 6. septembra u drugom čitanju te ih je pozvao da do tada ulože amandmane na zakon.

Delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojili su na današnjoj sjednici po hitnom postupku izmjene Zakona o strancima kojima se potvrđuje odgovarajuća usklađenost s regulativom Evropske unije u oblasti migracija.

Njime se preuzimaju četiri uredbe EU donesene od 2016. do 2021. godine u procesu kontinuiranog usklađivanja bh. propisa s pravnom regulativom EU-a.

Usvojene izmjene Zakona o strancima i slobodi pristupa informacijama

Zakon se usklađuje s uredbama EU-a koje se odnose na područja izdavanja viza, stalnog i privremenog boravka, obrazovanja, istraživanja, učešća u programu razmjene, obavljanja stručne prakse, volontiranja, zaposlenja visokokvalificiranih radnika te rada na temelju plave karte, kao i na osnovi humanitarnih razloga.

Također, delegati su podržali i izmjene Zakona o ombudsmenu za ljudska prava Bosne i Hercegovine kao i Prijedlog zakona o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH, oba u drugom čitanju u identičnom tekstu kakvog ga je usvojio i Predstavnički dom.

Ipak, delegat Kluba Hrvata Zlatko Miletić (Za nove generacije) i delegat Kluba Bošnjaka Šefik Džaferović (SDA) upozorili su da Zakon o slobodi pristupa informacijama nije usklađen s pravnom stečevinom EU, posebno u dijelu koji se tiče drugostepenog žalbenog organa.

Također, delegat Kluba Bošnjaka Džemal Smajić (Stranka za BiH) upozorio je da je opseg onih koji ne moraju dostavljati informacije javnosti proširen ovim zakonom, ali je ministar pravde BiH Davor Bunoza naglasio da su izuzeci usklađeni s međunarodnim standardima.

Osvrnuo se i na kritiku koja se odnosi na Žalbeno vijeće pri Vijeću ministara BiH, dodajući da taj posao ne može raditi Institucija ombudsmena jer je to protivno Ustavu i Zakonu o ombudsmenu i  protivno Zakonu o upravi.

Pojasnio je da institucija ombudsmena, prema zakonu i Ustavu, donosi preporuke koje su neobvezujućeg karaktera, ne obvezuju institucije.

Ranije su delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojili su na današnjoj sjednici Prijedlog zakona o organizaciji tržišta vina u BiH po hitnom postupku. Sada je potrebno da se isprave tehničke greške kako bi bila okončana parlamentarna procedura za ovaj zakon.

U pitanju je zakon kojim se potvrđuje odgovarajuća usklađenost s regulativom Evropske unije u oblasti tržišta vina, ovim zakonom namjerava se osigurati veća konkurentnost i bolji pristup proizvođača iz BiH na evropskim i svjetskim tržištima, uz bolje uvjete za proizvodnju vina. Njime se preciziraju i odredbe o proizvodnji grožđa i vina.

Značajan dio zakona odnosi se na sistemsko uređenje oblasti u vezi s oznakama porijekla te na označavanje, prezentaciju i reklamiranje proizvoda vinarstva, kao i na stavljanje tih proizvoda na tržište, njihov nadzor i kontrolu, uključujući i odredbe o organskim vinima, aromatiziranim vinskim proizvodima i voćnim vinima.

Delegat Kluba Srba Želimir Nešković (SDS) ponovio je da neće podržati ovaj zakon jer predstavlja prijenos nadležnosti s entiteta na državni nivo, odbacujući tvrdnje da je zakon iz državne nadležnosti budući da je vanjska trgovina u nadležnosti BiH.

Delegat iz Kluba Hrvata Zlatko Miletić (Za nove generacije) kazao je da je u pitanju strateški zakon koji će pomoći proizvođačima vina. Iznio je podatak da je u BiH 70 velikih proizvođača vina koji proizvedu 18 miliona litara vina na godišnjem nivou. Također, BiH ima 3.600 hektara zasada i to je na nivou od 64 posto kako je u BiH bilo prije rata.

- Zato je ovaj dokument od strateške važnosti i vjerujem da će proizvođačima pružiti šansu da imaju oko 120.000 hektara zasada vinove loze što bi bio veliki uspjeh za BiH - dodao je Miletić.

Delegatima se potom obratio ministar vanjske trgovine i ekonomskih poslova BiH Staša Košarac (SNSD) navodeći da je radna grupa podržala sve članove zakona, dodajući da će on omogućiti vinarima da nastave izvoziti vino poslije novembra 2024. godine.

Naime, bh. institucije su upozorene da je to zadnji rok kada se mora zakonodavstvo uskladiti s pravnom stečevinom EU kako bi proizvođači nastavili izvoziti vino, navodeći da su neosnovane tvrdnje da je u pitanju prijenos nadležnosti.

Delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine podržali su na današnjoj sjednici i izmjene Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH, kao i izmjene Zakona o radu u institucijama BiH, oba u prvom čitanju.

Na sjednici su podržani izvještaju o radu Vijeća ministara za 2021. i 2022. godinu kao i Godišnji konsolidirani izvještaj interne revizije za 2022. godine.

Podršku je dobio i konsolidirani izvještaj o sistemu finansijskog upravljanja i kontrole u institucijama Bosne i Hercegovine za 2022. godinu kao i Izvještaj o izvršenoj reviziji učinka: Praćenje realizacije preporuka revizije učinka „Elektronsko poslovanje u institucijama BiH“.

Delegati su dali podršku i Izvještaju o radu Vijeća nacionalnih manjina BiH te Izvještaj o zaštiti ličnih podataka kao i Izvještaj o radu Komisije za odlučivanje o sukobu interesa za 2022. godinu.

Data je i saglasnosti za ratifikaciju nekoliko međunarodnih sporazuma i ugovora, nakon čega je okončana današnja sjednica Doma naroda PSBiH.