Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je sredinom aprila i u prisustvu najviših beogradskih dužnosnika da ne vidi "smisao ostanka u Bosni" te najavio da će "ići u neovisnost". Istovremeno je tvrdio, kao što to često ponavlja, da u Srebrenici nije bilo genocida.
S njim se ne slažu Ruanda i Njemačka, koje su u Ujedinjenim narodima predložile rezoluciju kojom bi Opća skupština UN-a 11. srpnja trebala proglasiti međunarodnim Danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Predstavnici vlade Srbije i RS-a žestoko se protive ovoj rezoluciji jer smatraju da će ona kolektivno obilježiti srpski narod kao krivca.
Deutsche Welle piše da su uznemirujuće spekulacije o tome kako postupati s 150.000 povratnika u RS, odnosno s onim Bošnjacima koji su prognani tokom rata koji je trajao od 1992. do 1995. godine, a koji su se nakon njegovog okončanja vratili.
Nakon što je nedavno izjavio da bi bosanski muslimani, koji čine preko 50 posto stanovništva Bosne i Hercegovine, trebali živjeti na 25 posto teritorija, Dodik je upozorio da bi u slučaju usvajanja UN-rezolucije o Srebrenici jedina opcija bila mirno odcjepljenje od Bosne i Hercegovine.
"Ljudi u RS-u su ljuti i neće prihvatiti život s bosanskim muslimanima", rekao je Dodik.
DW tvrdi da Dodikova izjava o 25 posto teritorija na kojem bi trebali živjeti Bošnjaci u BiH podsjeća na retoriku koja je prethodila etničkim čišćenjima u ratu u BiH.
"Sistemski i dobro planirani masovni zločini imali su za cilj brzo eliminirati sve što nije bilo srpsko u širokim dijelovima Bosne i Hercegovine. Ti su zločini pred Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji (ICTY) dokumentirani, dokazani, a u slučaju Srebrenice kvalificirani kao genocid", napomenuo je politolog Alexander Rhotert.
Putovanje u Rusiju
Sredinom aprila Dodik je zajedno sa svojim stranačkim kolegom Nenadom Nešićem, koji je i ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine, otputovao u Rusiju. Tamo su se obojica sastali s tajnikom ruskog Vijeća za nacionalnu sigurnost Nikolajem Patruševim.
"Zanimljivo je da unatoč svim kršenjima Daytonskog sporazuma, koji je donesen 1995. godine, čuvar tog mirovnog ugovora – visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt – šuti. Još u septembru 2023. Schmidt je Dodiku prijetio 'ozbiljnim posljedicama' ako nastavi s eskalacijom krize. No, bez obzira što Dodik nastavlja sa svojim secesionističkim stremljenjima, Schmidt šuti. Beogradsku vlast Schmidt redovito ocjenjuje korisnom za mirovni proces, što graniči s besmislicom", tvrdi Rhotert.
EUFOR – mirovne trupe koje je EU angažirao kako bi osigurao provedbu Daytonskog sporazuma – trebale bi sada intenzivnije patrolirati područjima na kojima žive povratnici. U tu svrhu esencijalno je povećanje ovih trupa. 150.000 potencijalnih žrtava, koje su već jednom prošle kroz pakao, bivši i u međuvremenu preminuli britanski visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu lord Paddy Ashdown svojevremeno je nazvao "najjadnijima među jadnima".
"Prijetnja i ponovno traumatiziranje povratnika od strane Dodika su neminovni. Zapad bi trebao djelovati preventivno kako bi, ukoliko bi nastupio najgori scenarij, spasio te ljude, na primjer, uz pomoć vojno osiguranih zaštitnih zona, mogućih akcija evakuacije i putem zona zabrane leta", smatra Rhotert.
Taj scenarij nekima može zvučati nerealno, ali ne i onima koji su 1992. godine preživjeli srpske masakre. Njihov strah je itekako stvaran, pogotovo jer srpske četničke postrojbe svake godine nekažnjeno slave svoje masakre u Višegradu, kada nacionalistička bajkerska banda Vladimira Putina "Noćni vukovi defilira kroz RS, a predsjednik RS-a negira genocid.
Upozorenje zapovjednika NATO-a
Za vrhovnog zapovjednika NATO-a za Europu (SACEUR) generala Christophera Cavolija situacija je ozbiljna.
"Situacija na Zapadnom Balkanu se pogoršala. Etničke napetosti u BiH imaju potencijal da eskaliraju", rekao je pred američkim Kongresom.
RS, prema riječima generala Cavolija, pokušava "oslabiti autoritet države" i odnose s EU-om i NATO-om, istovremeno održavajući tijesne veze s Rusijom. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nedavno je izrazio duboku zabrinutost zbog "kontinuirane separatističke politike" u Bosni i Hercegovini.
Ana Brnabić je izjave generala Cavolija ocijenila "uznemirujućom porukom".
"To će biti presedan ako proguraju rezoluciju o Srebrenici u Općoj skupštini UN-a. Otvorit će Pandorinu kutiju. Neka im Bog svima pomogne s onim što će to izazvati", kazala je.
