Na sjednicama Vijeća ministara BiH održanim u maju vladajući na nivou države potrudili su se da diskriminaciju djece u školama u pojedinim dijelovima BiH ne nazovu pravim imenom.
Riječ je o fenomenu „dvije u škole pod jednim krovom“, posebno bolnoj činjenici za ovdašnje društvo, koja se nažalost još prakticira naprimjer u Srenjobosanskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu, odnosno tamo gdje HDZBiH na ovom nivou vlasti vodi glavnu riječ. Pojednostavljeno, djeca se u tim školama dijele na hrvatsku i bošnjačku i u skladu s tom podjelom se izvodi i nastava.
Pojam „dvije škole pod jednim krovom“ ne samo da je postao ustaljen u javnom komuniciranju u BiH jer, nažalost, oslikava stvari onako kako jesu, već se uveliko koristi primjerice u izvještajima OSCE-a o diskriminaciji u obrazovanju na tlu naše države.
Naime, na sjednici Vijeća ministara BiH održanoj 13. maja na dnevnom redu je bilo usvajanje izvještaj o realizaciji Revidirane strategije Bosne i Hercegovine za provođenje Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma za 2022. godinu. U tom izvještaju navedeno je da je još uvijek prisutna praksa izvođenja nastave po sistemu „dvije škole pod jednim krovom“. Također, u navedenom izvještaju se citiraju i preporuke OSCE-a o potrebi ukidanja prakse „dvije škole pod jednim krovom“.
No, prema zapisniku sa pomenute sjednice, pomenuti pojam su osporili ministar pravde BiH Davor Bunoza (HDZBiH) kao i sama predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto (HDZBiH), koja je predložila „da se sporni dio usaglasi na način da se izbjegne sporna formulacija“.
Kako se navodi u zapisniku sa ove sjednice, ministar odbrane Zukan Helez (SDP) složio se s ovim što je izneseno i predložio je da se formulira rečenica na način da se obrazovanje mora prilagoditi evropskim standardima.
Sedam dana kasnije Vijeće ministara BiH je ponovo zasjedalo. Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlid Hurtić je izjavio kako je došlo do promjene formulacije „dvije škole pod jednim krovom“. Nova formulacija, istakao je, glasi: „Također i u segmentu obrazovanja treba i dalje ulagati dodatne napore, kako bi pravo na obrazovanje djece u Bosni i Hercegovini bilo u skladu sa evropskim standardima – Evropskom konvencijom o ljudskim pravima kao i UN Konvencijom o pravima djeteta.“
