Evropska komisija predlaže da se otvore pregovori o ulasku Ukrajine i Moldavije u Evropsku uniju. "Na iznenađenje mnogih, Komisija je predložila da se pregovori otvore i sa Bosnom i Hercegovinom", prenosi Politico.eu, pozivajući se na "nekoliko zvaničnika".

Uslijedila je i žustra reakcija sagovornika ovog medija specijaliziranog za euro-atlantske relacije, prenosi Politicki.ba.

"Glasine o zelenom svjetlu za Sarajevo nisu dobro prošle među nekim diplomatama Evropske unije, koji su ljutito ukazivali na navodno nazadovanje Bosne i Hercegovine u vladavini prava. 

"Dodijelili smo BiH status kandidata pod pretpostavkom da će to potaknuti reforme, a od tada smo vidjeli samo pogoršanje vladavine prava i političke situacije. 

Kako sada možemo odlučiti da započnemo pregovore s njima, a da i dalje očekujemo da druge zemlje kandidati marljivo rade svoje reforme?" bijesni diplomata EU", piše Politico.eu.

Ovaj medij donosi veći tekst pred sutrašnje objaviljivanje izvještaja Evropske komsije o napretku država koje žele u Evropsku uniju. 

Osvrće se i na lobiranja nekih članica EU da se i BiH, uz Ukrajinu i Moldaviju, dodijeli početak pregovora. 

Politico navodi izjave diplomata Unije koji to odbaciju. 

Prema navodima, u toku je grozničava kampanja "pogurivanja" zapadnobalkanskih država prema EU. 

Evropska komisija će svoje izvještaje objaviti sutra. 

Nakon toga slijedi sastanak Evropskog vijeća, vrhovnog organa Evropske unije koji odlučuje o preporukama Komsije. Prema diplomatskim izvorima, krajnje je neizvjesno hoće li šefovi država ili vlada 27 članica Unije prihvatiti preporuku Evropske komisije. Ne bi bilo prvi put da njihov odgovor bude suprotan stavu Komisije. U slučaju Sjeverne Makedonije to se desilo čak 10 puta. Komisija je još 2009. predložila početak pregovora o članstvu te države. Evropsko vijeće je "zeleno svjetlo" dalo 2020. godine. 

Politico piše da već više od 10 godina neke države našeg regiona tapkaju u mjestu na svom evropskom putu.

"Ali ruski rat protiv Ukrajine dao je novi zamah proširenju EU i oživio kandidature za članstvo većine zemalja sa zapadnog Balkana.

"Sada vidim da ima više političkog pritiska, ima zamaha", rekao je privremeni ambasador Srbije u EU Danijel Apostolović za Politico. "Zbog rata i novog geopolitičkog konteksta, oni [Komisija] žele malo da ubrzaju proces, ali, kažu, proces mora ostati zasnovan na zaslugama", rekao je on.

Brisel pojačava svoj angažman sa balkanskim zemljama uoči presudnog samita lidera EU, koji imaju posljednju riječ o tome hoće li nastaviti s prijedlozima Komisije za proširenje. Visoki diplomata EU Josep Borrell pozvao je svoje kolege iz regiona da razgovaraju o vanjskoj politici u Briselu 13. novembra, izjavila su trojica visokih diplomata. Široko se spekulira da će se balkanski lideri sastati sa svojim kolegama iz EU na specijalnom samitu u Briselu 13. decembra — dan pre samita Evropskog vijeća.

Najveća i najmoćnija zemlja u regionu, Srbija, bori se za ulazak u EU još od samita u Solunu 2003. Ali poslednjih godina njeno nastojanje je zastalo zbog odbijanja da usvoji sankcije Rusiji.

"Smatramo da sankcije nisu način za rješavanje stvari s obzirom da je srpsko stanovništvo bilo suočeno sa sankcijama devedesetih godina prošlog vijeka", rekao je Apostolović Politicou. "Građani su jako protiv toga jer sankcijama okrivljujete cijelo stanovništvo".

Crna Gora je na vrhu liste zapadnobalkaskih država koje su "blizu" EU., prenosi dalje Politicki,ba.

"Mala država zapadnog Balkana je favorit da postane 28. članica EU, kao što je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen ukazala u nedavnoj posjeti Podgorici. "Naša ambicija je da do 2028. postanemo 28. država članica", rekao je za Politico njen ambasador u EU Petar Marković, dodajući da je glavna prepreka imenovanje tri visoka čelnika pravosuđa od strane nacionalnog parlamenta, za šta nije bilo većina.

Pravila EU ne dozvoljavaju Crnoj Gori da zatvori druga poglavlja o pristupanju dok ne ukloni ovu prepreku, ali Marković je izrazio nadu da bi nova vlada to uskoro mogla ispuniti.