Očekivani stav Brisela da BiH još nije spremna za otvaranje pregovora sa EU jer se ne provode reforme teško je pogodio nositelje evropskih vrijednosti u BiH, a to za sebe voli reći lider HDZ-a BiH Dragan Čović. Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto u EU je poslala pismo puno briga, između ostalog i za opstanak vladajuće koalicije. Urednik Hrvatskog medijskog servisa Milan Šutalo otišao je i korak dalje i po nalogu "šefa" našao krivca, koga drugog do Željka Komšića.

Piše: ERNAD METAJ

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić bio je u Briselu na Samitu lidera EU pred glasanje za moguće otvaranje pregovora sa BiH. Sam odlazak zasmetao je predstavnicima vladajuće koalicije od kojih se neki nisu mogli suzdržati pa se po društvenim mrežama postavljalo pitanje šta će Komšić u Briselu kada je predstavnik opozicije. To što je član Predsjedništva BiH izabran voljom građana, onima koji predstavljaju vlast i njihovim javnim simpatizerima nije važno.

Korak dalje otišli su glasnogovornici HDZ-a upirući prstom u Komšića kao krivca jer EU nije progledala kroz prste BiH.

- Umjesto da na summitu EU- Zapadni Balkan održanom dan uoči sjednice Europskog vijeća zagovara otvaranje pregovora sa svojom zemljom, “patriota” je učinio suprotno -sugerirao je da se BiH ni slučajno ne popusti dok ne ispuni svih 14 kriterija iz Mišljenja Europske komisije, za što bi, realno, ovakvoj zemlji bilo potrebno bar desetljeće, napisao je Šutalo.

Iako ovim potvrđuje da je aktuelna vlast nefunkcionalna i "desetljećima" daleko od istinskog kompromisa i dogovora, baš kao što je bilo kada je u vlasti bila i SDA, Šutalo zadovoljavajući želje svojih nalogodavaca očajno loše pokušava opravdati neuspjeh vladajuće koalicije da pokaže kako se u BiH može bolje. Bez ikakavih argumenata koji bi pobili teze koje je u Briselu izložio Komšić, Šutalo se odlučio na oprobani recept osporavanja Komšićevog legaliteta kao Hrvata, iako je izabran prema Ustavu BiH.

Pri tome "glasnogovornik" HDZ-a je očekivano zaboravio napomenuti kako Komšić i njegov DF nemaju nikakav uticaj na sposobnost reformskog zamaha aktuelne vlasti koja ima potrebnu većinu za usvajanje neophodnih zakona, ukoliko to zaista želi. Pod tim se ne podrazumjeva izbor Marina Vukoje za sudiju u Ustavnom sudu BiH što opozicija jeste blokirala na nivou FBiH osporavajući proceduru, ali i stručnost kandidata koji se parlamentu želi ponuditi kao jedino rješenje.

HDZ-u Komšić jeste trn u oku godinama, jer je živi dokaz spremnosti dijela bar jednog naroda u BiH da razmišlja van nacionalističkih okvira. Gore od toga za predstavnike vlasti je samo istina koju je Komšić bez problema istresao pred predstavnicima EU.

Ukazujući na geopolitički kontekst u kojem se razgovara u Briselu o daljem pravcu integracije Zapadnog Balkana u Evropsku uniju, Komšić je kazao da je to dobro jer aktivna uloga Evropske unije i njeno političko prisustvo mogu osujetiti potencijalne namjere za izazivanje konfliktnih situacija koje bi mogle dovesti do eskalacije i u našem regionu.

“Mislim da nikome razumnom u regionu eskalacija ne odgovara. Zbog toga krenimo razgovarati o oživotvorenju perspektive koja se nudi Zapadnom Balkanu približavanjem Evropskoj uniji. Iz perspektive Bosne i Hercegovine, jasno nam je da je naš kandidatski status, stečen prije godinu dana, kao i nedavna uslovna preporuka Evropske komisije za otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom, rezultat upravo napete geopolitičke situacije na granicama Evropske unije i da dobijanje kandidatskog statusa nema baš nikakve veze sa ispunjavanjem standarda i realizacijom preuzetih obaveza“, istakao je Komšić.

Šutalu je, navodno, zasmetalo Komšićevo ismijavanje Mehanizma koordinacije u BiH koji, čini se, nikada nije ni imao funkciju koja mu je namjenjena, jer lideri stranaka sve završavaju na neformalnim sastancima, koje sve teže i organizuju. Da li je Komšić nešto pogrešno rekao procijeniće građani.

Apelirao na sve institucije EU-a, kao i na zemlje članice da 14 prioriteta iz mišljenja EK-a iz 2019, a koji se tiču Bosne i Hercegovine, i dalje ostane neka vrsta zvanične politike evropskih institucija prema BiH. Dodao je da taj odnos i takva politika mora biti oslobođena od svake vrste licemjerja na svim stranama.

“Posljednji intenzivan dijalog Evropske komisije s predstavnicima zakonodavne i izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini, Vijeća ministara BiH, entitetskih i kantonalnih vlada, u skladu s uspostavljenim mehanizmom koordinacije unutar BiH, koji je i komisija prihvatila kao metod rada, izazvao je, blago rečeno podsmjeh u bh. javnosti. Bh. javnost je taj sastanak doživjela kao očigledan dokaz nefunkcionalnosti BiH kao države, ali i kao dokaz nefunkcionalnosti samog mehanizma koordinacije i odnosa prema EU integracijama kako EU, tako i BiH. Ipak, taj metod rada je zvanično i obostrano prihvaćen, i zbog toga je na zakonodavnim i izvršnim organima svih nivoa vlasti u BiH obaveza aktivne uloge u provođenju reformskih procesa. S tim u vezi, 'Plan za rast' za Zapadni Balkan može biti važna podrška reformskim procesima, ali i očuvanju proevropskog opredjeljenja u okolnostima izraženog propagandnog rata usmjerenog na rušenje 'evropskih vrijednosti', ne samo na Zapadnom Balkanu već i u samoj Evropskoj uniji“, kazao je Komšić.

Da bi se vlast u BiH evropskim partnerima predstavila ozbiljnom i da bi opravdala očekivanja građana potrebno je ipak puno više od toga da je nametne Visoki predstavnik Izmjenama izbornog zakona. Taj veliki poklon ne smije biti shvaćen kao spremnost EU i zapadnih partnera da vlastima u BiH šalje nove poklone bez ispunjavanja preuzetih obaveza i demokratizacije društva. Pri tome ne treba zaboraviti činjenicu da se dio nove vlasti sve više okreće prema "mrskoj" SDA čime samo podebljavaju vlastitu nedosljednost. Ustvari, HDZ bi se trebao zamisliti, jer je očigledno da prave veliki pritisak na partnere očekijući da im ispunjavaju želje.