Sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine završena je davanjem saglasnosti delegata na jedanaest sporazuma BiH s međunarodnim subjektima od kojih su neki Evropska unija i internacionalne banke, radi realizacije različitih projekata vezanih za izgradnju i unapređenje cestovne ili željezničke infrastrukture u BiH, za zdravstvo i energetske projekte, kao i za registraciju nekretnina i unapređenje kvaliteta zraka.

Dva od ovih sporazuma koje treba ratificirati su međudržavnog karaktera, a predviđeno je da to bude sa Srbijom i Crnom Gorom. Odnose se na finansiranje aktivnosti iz programa prekogranične saradnje u periodu 2021-2027. godine. Treba da ih ratificiraju Evropska komisija uime Evropske unije te uime BiH Direkcija za evropske integracije, a uime vlada Srbije i Crne Gore, Ministarstvo za evropske integracije odnosno crnogorska Kancelarija za evropske integracije.

Osim što je dao saglasnost za ratificiranje navedenih akata, Dom naroda je danas većinom glasova podržao također da u Upravni odbor Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta budu imenovani Nenad Ponorac, Dženita Ljuca, Ivo Čolak i Vedad Smailagić.

Podržao je i osnivanje privremene zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine za imenovanje jednog predstavnika akademske zajednice u Komisiju za izbor i praćenje rada Agencije za prevenciju i koordinaciju borbe protiv korupcije. U navedenu parlamentarnu privremenu komisiju, iz Doma naroda su imenovani Marina Pendeš, Sredoje Nović i Kemal Ademović, dok su iz Predstavničkog doma ranije predloženi Predrag Kožul, Ermina Salkičević Dizdarević i Sanja Vulić.  

Također je odobreno imenovanje privremene zajedničke parlamentarne komisije za provođenje procedure imenovanja člana Nezavisnog odbora za praćenje uslova boravka i poštivanja ljudskih prava osoba koje izdržavaju zatvorske kazne ili druge mjere izrečene sudski u krivičnim postupcima. U ovu komisiju su iz Doma naroda imenovani Šefik Džaferović, Zdenko Ćosić i Snježana Novković Bursać, a ranije iz Predstavničkog doma Darijana Filipović, Aida Baručija i Miroslav Vujičić.

Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) usvojio je na početku današnje sjednice Zakon o izmjenama zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH, čiji je predlagač Predstavnički dom PSBiH.

Usvojen je i Zakon o izmjeni zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine, čiji je predlagač također Predstavnički dom.

Predsjedavajući Kemal Ademović je obavijestio delegate da je Kolegij Doma naroda, djelujući kao komisija, postigao saglasnost o ovim prijedlozima zakona u drugom čitanju, čime se oni smatraju usvojenim.

U prvom dijelu zasjedanja podržani su i Izvještaj o radu Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine za 2022. godinu, kao i Izvještaj – praćenje realizacije preporuka revizije učinka –„Upravljanje procesom realizacije ugovora o javnim nabavkama u institucijama Bosne i Hercegovine“, čiji je podnosilac Ured za reviziju institucija BiH te Izvještaj o provedenoj reviziji učinka o temi: ”Aktivnosti institucija BiH na pripremi i nadzoru provođenja planova integriteta”, čiji je podnosilac Ured za reviziju institucija BiH.

Dom naroda danas nije usvojio Izvještaj o provođenju zakona iz nadležnosti Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine u 2022. godini, čiji je podnosilac Centralna izborna komisija BiH niti Izvještaj CIK-a o provođenju Općih izbora 2022. godine.

Zatvarajući današnju sjednicu, predsjedavajući Doma Kemal Ademović najavio je narednu redovnu za drugu polovinu januara 2024. ne isključujući mogućnost da će u međuvremenu biti održana  hitna sjednica.

Na sjednici se, između ostalog, raspravljalo o radu Centralne izborne komisije (CIK), ali i o Izbornom zakonu. Nakon izlaganja Šefika Džaferovića, u jednom momentu obratio se i Dragan Čović, dopredsjedavajući Doma naroda i lider HDZ-a BiH.

“Pošto kolege iznose činjenice, ja ću odgovoriti činjenicama a to je da je sadašnje Središnje Izborno Povjerenstvo izabrano sukladno nalogu kojeg je napravila SDA i partneri u trenutku kada su imali dovoljnu većinu u PS BiH, mimo zakona, mimo Ustava i tako prekinuvši proceduru natječaja koja je bila u toku kako bi napravili jedan kaos u izbornom procesu”, kazao je Čović.

Potom je zamolio pravnike da prokomentiraju dvojac “koji nije na slobodi”.

“Molim pravnike koji čitav život žive kroz izvršnu i zakonodavnu vlast da prokomentriraju dvojac koji nije na slobodi, koji je čekao pogledajte koliko mjeseci od priziva na odluku Zastupničkog doma. Ja uopće ne dvojim kako će istražne institucije utvrditi kako je tada analiziran i praćen proces unutar Suda BiH pa i po ovom pitanju. Nekome to izgleda trivijalno, ali to je pratilo jedan trend. I kada čujem i sada da neovisnost ovakvog jednog tijela je zajamčena načinom njegovog zibora tu počinje i završasva demokratski proces u BiH“.

“Mi smo trebali primijeniti izborni zakon u načinu koji definira izbor središnjeg izbornog povjerenstva. Tu imate ljude kojima je istekao mandat, a i dalje bi provodili neke odluke”, kazao je Čović.

“Koliko je neovisno središnje izborno povjerenstvo bilo vidjećete na idućoj sjednici po izvješću o izborima 2022. godine, a mogli bi govoriti i o izborima 2020. godine. Siguran sam da na ovaj način kakvom god izmjenom izbornog zakona mi pokušali definirati integritet izbornog procesa, ako je tijelo koje je zaduženo za to imenovano u suprotnosti sa zakonom i ustavom BiH”, dodao je on i poručio:

“Diskreditaciju jednog od načina glasovanja koje radi ovakva jedna istitucija, prekidajući procese kad bi se došlo do brojke koja može poremetiti odnose, je nešto najgore što se može desiti nama u BiH”, ističe Čović.

“Čak do toga da imate situaciju da u proteklom jednom ciklusu jedan čitav dio grada se izmještao iz jedne sredine u drugu kako bi se ovladalo jedinim gradom koji je ostao multietičan u BiH. Sve to ne bi bilo toliko problematično da u sve do kraja nije umiješano središnje izborno povjerenstvo”, zaključio je Čović.

Za kraj je poručio da je siguran da će nastavak ove priče biti u pravosudnim institucijama BiH.