Rezolucija Ujedinjenih naroda, koju su sponzorirale Njemačka i Ruanda, o uspostavljanju godišnjeg Dana sjećanja na genocid nad više od 8.000 bosanskih Muslimana od strane bosanskih Srba 1995. godine izazvala je proteste i snažnu kampanju lobiranja protiv njenog usvajanja predsjednika Srbije i vodstva bosanskih Srba, piše Washington Post.

Ugledni američki list podsjeća da je Generalna skupština UN zakazala je raspravu o rezoluciji za 23. maj ujutro nakon koje će uslijediti glasanje u svjetskom tijelu od 193 članice.

Konačnim nacrtom rezolucije odredit će se 11. juli kao “Međunarodni dan sjećanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995.”, koji će se obilježavati svake godine. Masakri su počeli 11. jula 1995. godine, podjeća Post.

U nacrtu se od Ujedinjenih naroda traži da pripremi program animiranja javnosti te se pozivaju zemlje, organizacije, civilno društvo i drugi da obilježe taj dan posebnim aktivnostima u spomen i čast žrtvama, kao i “prikladnim obrazovnim i aktivnostima podizanja javne svijesti. ”

Ubistva u Srebrenici bila su krvavi vrhunac bosanskog rata od 1992. do 1995. godine, koji je uslijedio nakon što je raspad Jugoslavije oslobodio nacionalističke strasti i teritorijalne ambicije koje su bosanske Srbe postavile protiv druge dvije glavne etničke populacije u zemlji, Hrvata i muslimanskih Bošnjaka.

Bosanski Srbi su 11. jula 1995. zauzeli zaštićenu zonu UN u Srebrenici.

Najmanje 8.000 muslimanskih Bošnjaka, muškaraca i dječaka, odvojili su od njihovih žena, majki i sestara i zaklali ih. Oni koji su pokušali pobjeći gonjeni su kroz šumu i preko planina oko zlosretnog grada.

Međunarodni sud pravde, najviši sud UN, utvrdio je 2007. da djela počinjena u Srebrenici predstavljaju genocid, a odluka suda je uključena u nacrt rezolucije.

Bio je to prvi genocid u Evropi nakon nacističkog holokausta u Drugom svjetskom ratu, u kojem je ubijeno oko šest miliona Židova i pripadnika drugih manjina.

Srbijanski populistički predsjednik Aleksandar Vučić, kao i vodstvo bosanskih Srba, oštro su se usprotivili usvajanju rezolucije o Srebrenici, rekavši da ona sve Srbe označava kao “genocidnu naciju”, iako se u nacrtu ne spominju Srbi kao krivci.

Vučić i njegova vlada vodili su kampanju i u UN i među zemljama u razvoju kako bi pridobili podršku za glas "ne".

Ratna odšteta

Kažu da su već dobili većinu protiv rezolucije. Za odobrenje je potrebna većina onih koji glasaju.

Vučić, ali i čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik nekoliko su puta spomenuli mogućnost plaćanja ratne odštete ako rezolucija bude usvojena.

Lokalni analitičari kažu da se srpski čelnici, uključujući Vučića, također boje da bi im se moglo suditi za aktivno sudjelovanje u krvoproliću, prenosi Post.

U nacrtu rezolucije "bez rezerve se osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici kao historijskog događaja".

Također se “bez rezerve osuđuje djelovanje koje veliča one koje su međunarodni sudovi osudili za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici”.

Ratni vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić i njegov vojni komandant Ratko Mladić osuđeni su za genocid u Srebrenici na posebnom sudu UN za ratne zločine u Haagu, Nizozemska.

Sve u svemu, tribunal i sudovi na Balkanu osudili su blizu 50 ratnih zvaničnika bosanskih Srba na dugotrajne zatvorske kazne.

Međutim, većina čelnika Srbije i bosanskih Srba još uvijek slavi Karadžića i Mladića kao nacionalne heroje. Oni i dalje umanjuju ili čak negiraju srebrenička ubistva, što je duboko uvrijedilo rodbinu žrtava masakra i preživjele.

Na sastanku s Dodikom u Budimpešti u srijedu, mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto rekao je da će njegova zemlja glasati protiv rezolucije.

Dodikove opasne akcije

Genocid je nazvao “srebreničkom tragedijom” i rekao da će rezolucija “namjerno ili nenamjerno demonizirati cijeli srpski narod” i raspiriti napetosti u okruženju.

Predstojeće glasanje također je pokrenuto na redovnom sastanku Vijeća sigurnosti UN-a o političkom i enonomskom razvoju u Bosni u srijedu.

Zamjenik američkog ambasadora Robert Wood rekao je:

"Dodikove opasne akcije i secesionistička retorika prijete miru i stabilnosti u regiji i poricanje genocida također sprečava pomirenje.

Obilježavanje historijskih istina i prihvaćanje činjenica je važno i pomiče regiju naprijed na putu prema pomirenju. A odavanje počasti žrtvama genocida jača vrijednosti sadržane u Povelji UN", rekao je Wood, piše Washington Post.