Jedna od najinteresantnijih tema na Futures Leaders Summit prema mišljenju Edhema Čustovića, glavnog "krivca" za veliku pozitivnu priču u Sarajevu je "Budućnost mode sa biodizajnerom" gdje se pričalo sa Majom Halilović koja je inovirala novi hemijski proces s kojim je skratila proizvodnju jednog biomaterijala sa 14 dana na 5 dana!
Maja je Tuzlanka i višestruko nagrađivani biodizajner i stručnjak za biomaterijale. Modna industrija je odgovorna za 10% godišnje globalne emisije ugljika, što je više nego svi međunarodni letovi i pomorski transport zajedno. Ako bi moda postala održiva, biomaterijali bi igrali glavnu ulogu u tome, poručio je Čustović i s portalom Ljudski.ba podijelio priču o uspješnog poduzetnici.
Maja Halilović rođena je 1985. godine u Tuzli. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, odsjek produkt dizajn. U posljednjih šest godina specijalizirala se u oblasti biodizajna i radila na inovativnim istraživanjima biomaterijala. U svojoj karijeri ima pet pronalazaka koji su primjenjivi u industriji dizajna.
Izlagala je u Londonu, Ljubljani, Brnu, Kelnu, Beogradu, Kopenhagenu i još nekoliko gradova u Bosni i Hercegovini. 2018. godine izlagala je na Međunarodnom sajmu namještaja i interijera Imm Cologne u Kelnu u sklopu platforme Pure Talents za predstavljanje mladih dizajnera.Iste godine dva njena dela su ušla u uži izbor za nominaciju za najbolji dizajn na Međunarodnom studentskom bijenalu 2018. Godine 2019. izlagala je radove u okviru potpuno nove grane dizajna - biodizajna, pod nazivom 'IMM64BS', u Beogradu u sklopu platforme Young Balkan Designers i Mikser festivala. Trenutno predaje svoj istraživački rad o biodizajnu.
Održala je dva predavanja u Beogradu u okviru zona Beogradskog manifesta filmske umetnosti i u KC Baraka; I Sarajevo u prostorijama Udruženja arhitekata Bosne i Hercegovine i Goethe instituta.
Potpisala je ugovor s gradom Novim Sadom, gdje u okviru Evropske prijeestolnice kulture 2022. predaje biodizajn u Školi dizajna Bogdan Šuput, a u okviru programa vodi umjetnička putovanja i konferencije.
Ona sarađuje sa kompanijama i pojedincima širom Evrope kako bi razvila vlastiti brend sa ekološkim principima. Ona im također pomaže da otpad pretvore u upotrebljiv proizvod. Izumila je nekoliko vrsta biomaterijala: bakteriološku celulozu kao zamenu za tekstil gde materijal nalazi svoju primjenu u industriji ambalaže; biomaterijal iz otpada kafe; proces reciklaže kartona i papira, biopena, biopasta za 3D štampače... U toku je proučavanje drugih bioloških materijala i edukacija mladih kako da iznalaze vlastite biomaterijale.
