Osnivač BH Futures fondacije koja okuplja mlade nadarene i vrijedne ljude željne znanja Edhem Čustović sebi je dao zadatak. U BiH želi dovesti Nenada Šestana, mladog naučnika porijeklom iz Zadra. Šestan je jedan od primjera da Balkan ima veliki ljudski potencijal u znanju. Šestan je vodeći hrvatski neuronaučnik koji bi mogao vraćati živa bića iz mrtvih, nakon oživljavanja moždanih čelija kod mrtve svinje sada je to isto uspio učiniti i sa drugim organima na ovoj životinji. To unači da ne bi ni ljudi dugo trebali čekati.

- Ovaj prodor briše granice između živog i neživog koje su bile uvriježene stoljećima u patologiji i sudskoj medicini. Tekućina koju je nazvao OrganEx mogla bi se sada upotrijebiti u transplantacijskoj medicini i jako povećati raspoloživost organa za doniranje, ali i čuvati srce ili mozak zahvaćene srčanim ili moždanim udarom od oštećenja. Za ovakva otkrića se dobijaju Nobelove nagrade, napisao je Čustović.

Nenad Šestan nakon završene Gimnazije Jurja Barakovića u Zadru i Medicinskog fakulteta u Zagrebu, na preporuku Ivice Kostovića, utemeljitelja i ravnatelja Hrvatskog instituta za mozak, odlazi na doktorski studij kod Paška Rakića na Yale. Šestan je bio odlikaš od glave do pete, pankerskog izgleda i dječačkog duha koji je do danas zadržao. Oženjen je Sandrom, Amerikankom hrvatskog porijekla, otac je četvero djece.

A sada o Šestanovom otkriču.

Nekoliko minuta nakon posljednjeg otkucaja srca, kaskada biokemijskih događaja potaknutih nedostatkom protoka krvi, kisika i hranjivih tvari počinje uništavati tjelesne stanice i organe. Ali tim znanstvenika s Yalea otkrio je da se masovno i trajno otkazivanje stanica ne mora dogoditi tako brzo.

Koristeći novu tehnologiju koju je tim razvio i koja isporučuje posebno dizajniranu tekućinu za zaštitu stanica u organe i tkiva, istraživači su obnovili cirkulaciju krvi i druge stanične funkcije kod svinja cijeli sat nakon njihove smrti,

Otkrića mogu pomoći produžiti zdravlje ljudskih organa tijekom operacije i povećati dostupnost organa donora, rekli su autori.

-  Ako smo uspjeli obnoviti određene stanične funkcije u mrtvom mozgu, organu za koji se zna da je najosjetljiviji na ishemiju [neadekvatnu opskrbu krvlju], pretpostavili smo da bi se nešto slično moglo postići i u drugim vitalnim organima za transplantaciju", rekao je Šestan.

Šest sati nakon tretmana OrganExom, znanstvenici su otkrili da su određene ključne stanične funkcije aktivne u mnogim dijelovima tijela svinja - uključujući srce, jetru i bubrege - te da su neke funkcije organa obnovljene. Na primjer, pronašli su dokaz električne aktivnosti u srcu, koje je zadržalo sposobnost kontrakcija.

- Također smo uspjeli obnoviti cirkulaciju u cijelom tijelu, što nas je začudilo - rekao je Šestan.

 Normalno kada srce prestane kucati, organi počinju oticati, kolabirajući krvne žile i blokirajući cirkulaciju, rekao je. Ipak, cirkulacija je obnovljena i organi u umrlih svinja koje su primile OrganEx tretman izgledaju funkcionalni na razini stanica i tkiva.

“Pod mikroskopom je bilo teško razlikovati zdrav organ od onog koji je nakon smrti tretiran OrganEx tehnologijom”, rekao je Vrselja.

Kao i u eksperimentu iz 2019., istraživači su također otkrili da je stanična aktivnost u nekim područjima mozga obnovljena, iako tijekom bilo kojeg dijela eksperimenta nije otkrivena organizirana električna aktivnost koja bi ukazivala na svijest.

Tim je bio posebno iznenađen promatranjem nevoljnih i spontanih pokreta mišića u područjima glave i vrata kada su ocjenjivali tretirane životinje, koje su ostale anestezirane tijekom cijelog šestosatnog eksperimenta. Ti pokreti ukazuju na očuvanost nekih motoričkih funkcija, rekao je Šestan.

Istraživači su naglasili da su potrebne dodatne studije kako bi se razumjele očito obnovljene motoričke funkcije kod životinja, te da je potrebna rigorozna etička revizija drugih znanstvenika i bioetičara.."

U laboratoriju koji Šestan vodi od 2002., tri godine nakon doktorata, danas radi 30-ak ljudi, od ranih dvadesetih do ranih četrdesetih godina života, doslovno iz cijelog svijeta: Kine, Portugala, Japana, Indije, SAD-a, Koreje, Španjolske (Baskije i Katalonije), Hrvatske...

- Hrvatska je domovina, ali Ameriku volim zbog različitosti. U New Havenu su nekada većinom bili Talijani, zbog toga imaju, kako kažu, najbolju pizzu u Americi, a Nijemci su baš tu 'izmislili' hamburger. New Haven je grad sveučilišta i grad različitosti, cijele Sjedinjene Američke Države su takve, decentralizirane i posebne. Svaka država, svaka sredina teži u nečemu biti dobra ili najbolja. Ovdje se ljudi od malih nogu uče da se usavršavaju u onome u čemu su dobri. Zbog toga je napredak ovdje tako brz i razmjerno lako ostvariv - kaže Šestan.