Federalno ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite krenulo je s ozbiljnom reformom Federalnog zavoda za zapošljavanje u segmentu posredovanja u zapošljavanju kao mjerom koja će unaprijediti zapošljavanje i omogućiti kvalitetnije vođenje evidencije nezaposlenih, a sve kroz Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, čiji je prednacrt već pripremljen i pušten u proceduru.

Zahvaljujući ovom zakonu, ako bude usvojen u predloženom obliku, osobe koje ostanu bez posla u ovom bh. entitetu mogu očekivati veće naknade za nezaposlene.

Naime, iz Ministarstva su naveli kako je novim zakonom, među ostalim, predviđeno povećanje iznosa naknade u slučaju prestanka radnog odnosa na 60 posto iznosa prosječne neto plaće. Također je dana nova definicija nezaposlene osobe, a shodno tome i striktna pravila koja će omogućiti jasniju sliku stvarne nezaposlenosti, odnosno nezaposlenih koji traže posao i nezaposlenih koji se na evidenciji vode radi zdravstvenog osiguranja.

Ostavljena je i mogućnost stimulacije onim poslodavcima koji doprinose smanjenju nezaposlenosti kroz aktivne mjere zapošljavanja, a sve usluge posredovanja u zapošljavanju, bilo putem službi za zapošljavanje bilo putem privatnih agencija za posredovanje, besplatne su, dok će županijske službe u cilju praćenja i pravodobnog ažuriranja podataka svoje evidencije slati Federalnom zavodu za zapošljavanje.

Također, iz Ministarstva dodaju kako će tako svaka nezaposlena osoba u Federaciji biti vidljivija potencijalnim poslodavcima koji traže radnike, a samo posredovanje u zapošljavanju bit će svrsishodnije i učinkovitije. Prema trenutno vrijedećim propisima, visinu novčane naknade čini 40 posto prosječne neto plate isplaćene u FBiH u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa nezaposlene osobe, koju objavljuje Federalni zavod za statistiku, što trenutačno iznosi nešto više od 500 KM (510).

U FBiH pravo na novčanu naknadu stiče nezaposlena osoba koja u trenutku prestanka radnog odnosa ima najmanje osam mjeseci rada neprekidno ili osam mjeseci s prekidima u posljednjih 18 mjeseci. Kada je riječ o razdoblju u kojem osoba koja je ostala bez posla ostvaruje pravo na novčanu naknadu, ono ovisi o razdoblju provedenom u zasnovanom radnom odnosu.

Tako se, prema zakonu, novčana naknada isplaćuje nezaposlenoj osobi tri mjeseca ako je provela na radu od osam mjeseci do pet godina. Ako je radila od pet do 10 godina ima pravo na naknadu u trajanju od šest mjeseci. Osoba koja je u radnom odnosu bila od 10 do 15 godina naknadu višu od 500 KM ima pravo primati devet mjeseci. Na 12 mjeseci pomoći ima pravo onaj ko ima od 15 do 25 godina staža, 15 mjeseci ako je osoba provela na radu od 25 do 30 godina, zatim 18 mjeseci za one s od 30 do 35 godina staža i 24 mjeseca ako je osoba provela na radu više od 35 godina.

Nezaposlenoj osobi koja je u cijelosti iskoristila novčanu naknadu prilikom ponovnog stjecanja ovog prava u vrijeme provedeno na radu uračunava se samo vrijeme provedeno na radu poslije isteka posljednjeg utvrđenog prava na ovu naknadu. Kada je riječ o RS-u, vrijede drugačija pravila. Naime, osobe koje, ne svojom krivnjom, ostanu bez posla, ove godine primaju naknadu u visini od 560 KM.

• Iznos novčane naknade ne može biti niži od 80 posto najniže plaće u RS-u ni viši od iznosa prosječne plaće nakon oporezivanja u RS-u za prethodnu godinu ako je nezaposlena osoba bila zaposlena na puno radno vrijeme – objasnili su iz Zavoda za zapošljavanje RS-a. Razlika je i u duljini primanja naknade. Osoba koja u RS-u ostane bez posla i ima godinu staža, dobit će pomoć mjesec dana; od jedne do dvije godine staža – dva mjeseca pomoći; od dvije do pet godina staža – tri mjeseca pomoći; od pet do deset godina – ima pravo ostvariti naknadu šest mjeseci, a od deset do 20 godina – devet mjeseci pomoći. Osobe s od 20 do 30 godina staža ostvaruju pravo na 12 mjeseci pomoći, a od 30 do 35 godina primat će pomoć 18 mjeseci. Osoba koja je ostala bez posla, a ima više od 35 godina staža, ostvaruje pravo na novčanu naknadu u razdoblju od dvije godine.