Ponovni rast cijena energenata, ali i i dalje visoke cijene repromaterijala ključni su uzroci uslijed kojih domaći poljoprivredni proizvođači, uoči intenziviranja ovogodišnje proljetne sjetve, i dalje muku muče s izazovima tražeći optimalan način kako održati proizvodnju na nivou.

Optimizam pak unose određene najave u skladu s kojima raste mogućnost da BiH u dogledno vrijeme postane dio jednog finansijski značajnog evropskog izvora sredstava. Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo u razgovoru za Večernji list nedavno se osvrnuo upravo na probleme s kojima se suočavaju domaći poljoprivrednici kada je riječ o ovogodišnjoj proljetnoj sjetvi te je ukazao na niz čimbenika koji utječu na teško stanje.

A kako bi se isto prevladalo, potrebno je ubrzati aktivnosti s kojima bi BiH došla u poziciju da koristi značajno veća sredstva, prvenstveno kada govorimo o onima koja dolaze s europske razine. Fokus je na mehanizmu pretpristupne pomoći EU-a za ruralni razvoj (IPARD III) za razdoblje od 2021. do 2027., a u okviru kojega je za programe dodijeljeno 990 miliona eura sredstava EU-a.

No, zbog nedostatka odgovarajućih struktura, BiH još uvijek ne može koristiti novac iz navedenog fonda no, ako je suditi prema nedavnim aktivnostima, vlasti na svim razinama BiH uskoro bi mogla ispuniti nužne preduvjete.

Izaslanstvo Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva predvođeno ministrom Kemalom Hrnjićem sudjelovalo je nedavno na sastanku koji je održan u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u Sarajevu, a kojem su prisustvovali šef Izaslanstva Evropske unije u BiH Johann Sattler, državni ministar Staša Košarac i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Savo Minić. Ministri Košarac, Minić i Hrnjić upoznali su Sattlera s aktivnostima koje su poduzeli na ispunjavanju obveza iz dogovorene mape puta, kao i aktivnostima koje će poduzeti na planu integriranja Bosne i Hercegovine u EU. Uz navedeno, razgovarano je i o aktivnostima na uspostavljanju IPARD strukture na razini Bosne i Hercegovine. Osim toga, važan korak naprijed je i nedavna odluka koju je Vijeće ministara usvojilo, a potom uputilo u Parlament BiH strateški plan ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine za razdoblje od 2023. do 2027. – okvirni dokument, koji je pripremilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih poslova.

Ovim dokumentom utvrđuju se strateški ciljevi postupnog usklađivanja poljoprivrede i ruralnog razvoja sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom Europske unije (ZPP EU) i privlačenja investicija. Vizija strateškog razvoja poljoprivrede u petogodišnjem razdoblju je unaprijeđen, konkurentan i klimatski otporan poljoprivredno-prehrambeni sektor.

Pitanje poljoprivrede treba promatrati i kroz interdisciplinarni pristup, naglašavajući potrebu harmoniziranog djelovanja i povezivanja više gospodarskih grana s kojima se onda može ostvariti veća vrijednost proizvedenog, kao i otvoriti nova tržišta i mogućnosti plasiranja domaćih proizvoda sve brojnijim stranim turistima. A BiH kroz suradnju sa susjednom Republikom Hrvatskom, koja ima niz iskustava kada govorimo o povezivanju agrara i turizma, može dobiti vrijedne informacije na osnovi kojih onda može planirati svoje iduće strateške korake. Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić nedavno je primio u sjedištu Ministarstva Dijanu Katicu, predsjednicu Hrvatskog udruženja za turizam i ruralni razvoj “Klub članova Selo”, i Mirjanu Milićević, profesoricu Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru.

Tokom sastanka razgovarano je o unaprjeđenju suradnje na polju unaprjeđenja turizma i ruralnog razvoja kroz adekvatno razvijanje agroturizma te je ukazano na potrebu razmjene iskustava između predstavnika Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Osim navedenog, sugovornici su suglasni da je potrebno promovirati mjere i aktivnosti kojima se unaprjeđuje i osnažuje položaj žena i mladih u ruralnim područjima.