Hrvatska je zbog isticanja desetogodišnjeg moratorija na mogućnost otkupa poljoprivrednog zemljišta od strane državljana iz EU donijela novim propis kojim se prikriveno i dalje onemogučiti da se to desi. Novim zakonom o poljoprivrednom žemljištu država je regulisala da zainteresovani za prodaju to ne mogu učiniti dok državi ne ponude zemljište po tržišnim cijenama. Zbog njih je moratorij i uveden jer su mnogo niže nego u Evropi, a za 10 godina država nije ništa učinila da se to promjeni.

Naprotiv, dopustilo se da poljoprivreda bude uvjerljivo najzapušteniji ekonomski sektor u državi. Vrijeme iza nije iskorišteno za unaprjeđivanje stanja poljoprivrednog zemljišta i povećanje učinkovitosti poljoprivredne proizvodnje s krajnjom svrhom povećanja cijena poljoprivrednog zemljišta i zaštite domaće poljoprivredne proizvodnje. Nečinjenje vlasti do izražaja je došlo ruskom agresijom na Ukrajinu. Cijene hrane su počele nezadrživo da rastu, a sve je izvjesnija i nestašica hrane.

Hektar zemljipta u Hrvatskoj košta oko 3.440 eura, dok prosječna cijena u EU iznosi oko 13.000 eura. Blizu Hrvatske, ali ipak iznad nje su jedino Slovačka i Estonija gdje je cijena jednog hektara ispod 4.000 eura. Umjesto smanjenja jaza u cijenama između Hrvatske i EU tokom desetogodišnjeg moratorija on se samo povećao. U 2017. je tako hektar poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj bio za 72,3 posto jeftiniji u odnosu na prosjek ostatka Unije, dok je u 2020. taj isti hektar bio 74 posto jeftiniji. Situacija je još gora ako usporedimo cijene poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj u odnosu na nove zemlje članice Unije iz kojih se zbog njihove blizine može očekivati i intenzivnija potražnja za hrvatskim poljoprivrednim zemljištem. U 2017. hrvatsko poljoprivredno zemljište je bilo za 48 posto jeftinije od prosjeka novih zemalja članica, a u 2020. to isto zemljište je bilo 56 posto, odnosno za 8 dodatnih procenata, jeftinije u odnosu na nove zemlje članice.

Za razliku od nekretnina koje su u Hrvatskoj zbog turizma iznad evropskog prosjeka poljoprivredno zemljište je pokazalo da nije u stanju generisati dobiut jer je zapušteno. Proizvodnja žitarica je 2021 bila za 15 posto manja od one iz davne 2009. godine. Proizvodnja ostalih poljoprivrednih proizvoda 18 posto manja, dok je proizvodnja stoke smanjena za čak 23 posto.

Hrvatski direktni poticaji za poljoprivrednu proizvodnju su primamljivi, pa bi interes za kupovinu zemljišta mogao biti veći od očekivanog. Uprkos tome novi prikriveni moratorij je mjera koja ne garantuje uspjeh jer se država pokazala kao loš domaćin. Za zemljipte u svom vlasništvu nije čak ni naplatila sve najamnine, niti ukrupnila posjed, a što je rezultat pogodovanja raznim lobijima. Sudeći po dosadašnjim rezultatima državnih poljoprivrednih politika, ako se država doista bude odlučivala na te prvootkupe, stanje u poljoprivrednoj proizvodnji u Hrvatskoj će vjerojatno postati samo još gore.