Planirana izgradnja pogona za proizvodnju magnezija na Kupresu izazvala je veliki interes, ali i zabrinutost građana Kupresa i ekoloških udruženja, koji ističu da bi taj 'projekat stoljeća', kako je medijima svojevremeno predstavljen, mogao dovesti do zagađenja zraka, vode i tla. I dok jedni u njemu vide priliku za napredak i posao za više stotina radnika, građanska inicijativa „Mladi za Kupres“ pokrenula je peticiju protiv projekta rudarenja i prerade magnezija na Kupresu.
U selu Osmanlije njemačka kompanija „Magnezij za Europu“ posredstvom tvrtke BH Magnezij i minerali, planira gradnju tvorničkog kompleksa od 14 objekata, među kojima deset za proizvodnju 15.000 tona magnezija na godišnjoj razini. S obzirom na to da je riječ o kemijskoj industriji, Kuprešaci strahuju od posljedica na prirodu i zdravlje ljudi.
„Točno ispod nas prolazi izvorište Bašinac, koje bi oni trebali koristiti u svom proizvodnom procesu, sa kojeg vodu piju tri-četiri sela u Kupresu. Ostavit će nam izrudarenu Plazenicu, otpadne vode, prašinu i ko zna kakve čestice u zraku“, kaže Nikola Lovrić, član inicijative Mladi za Kupres.
„Dovoljno je kazati da je cijela Europa ugasila svu proizvodnju magnezija i, možemo reći, zabranila proizvodnju, ali se, evo, pronašao Kupres i neko mjesto u Rumuniji kao dobra lokacija za proizvodnju magnezija“, govori žiteljka Kupresa Ružica Ćurković.
„Lokalna zajednica – Općina Kupres i Vlada Kantona trebaju angažirati stručne osobe koje rade studiju i neovisne stručnjake, te sjesti za stol i čuti koji su sve plusevi i minusi ovih projekata, koji su argumenti jači i temeljem toga zauzeti stav ide li taj projekt ili ne“, navodi Ivan Vukadin, predsjednik Vlade Kantona 10 (HNP).
Građani ističu i da se procedura prijenosa vlasništva i odobrenje proširenja istraživačkog polja drže u tajnosti, te pitaju kako se uopće moglo pristupiti realizaciji projekta.
„Njemačka firma je preuzela koncesiju od domaćih koncesionara koji su uredno ustupili, odnosno prodali koncesiju i mogućnost iskorištenja dolomita sa željom da iz dolomita proizvedu magnezij“, dodaje Vukadin.
„Ni našim prostornim planom nije predviđena ovakva vrsta proizvodnje, nije predviđena ni strategijom razvoja Općine, u suprotnosti je sa Zakonom o državnom zemljištu, sa Zakonom o zaštiti životne sredine i sa niz drugih zakona“, ističe Ćurković.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma u prosincu prošle godine odbilo je zahtjev investitora za odobrenje Studije utjecaja na okoliš, no investitor ne odustaje od projekta te revidiranu Studiju šalje na ponovno razmatranje. Tri tisuće potpisnika peticije od lokalnih vlasti očekuju preuzimanje odgovornosti za budućnost Kupresa i jasno očitovanje jesu li za nastavak strateškog razvoja turizma, sporta i poljoprivrede, ili za investicije koje ih ugrožavaju.
