Delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine iz Zenice Almir Babajić na posljednjoj sjednici održanoj 5. oktobra 2023. godine podnio je četiri inicijative i sve vezano za zdravstvo u Federaciji BiH, od kojih će jedna vjerovatno izazvati i najviše polemike u narednom periodu.
Naime, Babajić je predložio da se privremeno i to na period od 5 godina van snage stave odredbe člana 183. Zakona o zdravstvenoj zaštiti FBiH kojim se omogućava da zdravstveni radnici uposleni u javnim zdravstvenim ustanovama obavljaju dopunska djelatnost u privatnim zdravstvenim ustanovama, uz ostavljanje mogućnosti dopunske djelatnosti u zdravstvenim ustanovama u kojima su stvarno zaposleni, kako trenutni zakon omogućava.
Obrazložio je Babajić ovu inicijativu sa činjenicama da su pacijenti veoma često žrtve trenutnog zakonskog rješenja.
“Zdravstveni radnici kojima je omogućena dopunska djelatnost u privatnim zdravstvenim ustanovama pacijente iz javnih ustanova šalju u privatne kako bi povećali promet tih privatnih zdravstvenih ustanova, kao i svoju naknadu za rad, jer je ona često određena brojem pacijenata. Pacijenti su u tom slučaju prinuđeni plaćati mnogo veći novčani iznos pružene usluge. Veliki gubitak u tom slučaju imaju i javne zdravstvene ustanove u kojima ti ljekari rade. Dobra, ali i vrlo rijetka, praksa da se dopunska djelatnost ugovara sa javnom zdravstvenom ustanovom u kojoj zdravstveni radnik radi dovela bi do toga da pacijenti imaju uslugu kakvu im mora pružiti javna ustanova, da se smanjuju liste čekanja na usluge i da javne zdravstvene ustanove imaju dodatni profit od pruženih usluga naplaćenih od Zavoda zdravstvenog osiguranja.”
Osim toga, Babajić ističe da bi se usvajanjem ove inicijative smanjile liste čekanja, kao i pacijentima omogućili besplatni, ali i jednako kvalitetni pregledi.
“Zašto da ljekari zaradu prave privatnim klinikama kada mogu bolje ugovore i više para dobiti u ustanovama u kojima su zaposleni? Niko ne koristi mogućnost ‘dopunskog rada’ u ustanovi u kojoj radi. Liste čekanja za određene usluge prelaze i godinu dana, pa bi ovako smanjili liste čekanja, ustanove dodatno zarađivale, a pacijenti ne bi plaćali privatnicima, jer bi troškove snosio Zavod zdravstvenog osiguranja”, izjavio je Babajić za radio Zenit.
Podsjećamo, Klinički centar univerziteta u Sarajevu (KCUS) je bio zabranio rad ljekarima u privatnim klinikama, nakon čega su pojedini napustili KCUS.
“Zakon omogućava dvojnu praksu, međutim, zakon kaže da poslodavac mora dati saglanost. Nemam problem sa tim ukoliko na njihovoj listi čekanja nema pacijenata. Radno vrijeme su provodili vrlo kratko na KCUS-u, a mnogo više na svojim klinikama”, izjavila je još 2017. godine Sebija Izetbegović obrazlažući navedenu zabranu.
Drugu inicijativu koju je podnio Babajić vezana je za izmjenu i dopunu člana 66. stav 6. Zakona o zdravstvenoj zaštiti FBiH gdje bi se ispred riječi ‘medicinski’ dodala riječi ‘ekonomski’ čime bi omogućili i diplomiranim ekonomistima da konkurišu za pozicije direktora zdravstvenih ustanova u Federaciji BiH. Izmjene bi se odnosile i na sve ostale članove ovog Zakona koji definišu ovu oblast. Kako je obrazložio, trenutno zakonsko rješenje sužava mogućnost kandidiranja za poziciju direktora zdravstvenih ustanova samo na zdravstvene radnike.
“Predloženim izmjenama zakona bi omogućili i diplomiranim ekonomistima da konkurišu za tu poziciju. Zdravstveni radnici iz člana 66. koji ispunjavaju uslove moraju imati završen zdravstveni menadžment, što dodatno umanjuje izbor kandidata. Često su osnivači zdravstvenih ustanova u teškim situacijama zbog nedostatka kadrova koji ispunjavaju ove uslove. Moramo naglasiti i to da ovako gubimo kvalitetne ljekare, jer se posvete menadžerskim poslovima. Predloženim izmjenama zakona se ne umanjuju nikome prava, nego se samo proširuje izbor potencijalnih kandidata. Predložena izmjena zakona neće direktno uticati na poboljšanje zdravstvene zaštite građana, ali će sigurno indirektno stvoriti pretpostavke za kvalitetniji rad zdravstvenih ustanova.”
Treća inicijativa se tiče liječenja djece, a odnosi se na izmjenu zakonskih i podzakonskih akata te Standarda i normativa zdravstvene zaštite kojima bi se u sklopu primarne zdravstvene zaštite, u Domovima zdravlja, u službama za zdravstvenu zaštitu djece omogućilo liječenje djece školskog uzrasta, jer trenutni zdravstveni sistem u FBiH nalaže da se djeca školskog uzrasta liječe u ambulantama porodične medicine.
“Sve veći broj roditelja, bar u Zenici koja je implementirala ovakav sistem liječenja školske djece se žali na ovaj sistem, jer smatraju da nije dobro da djeca u ambulantama čekaju sa ostalim pacijentima sa raznim bolestima, da djecu treba da liječe pedijatri, a nikako specijalisti porodične medicine”, ističe Babajić.
U četvrtoj inicijativi dotakao se i problema u komunikaciji zdravstvenih radnika i gluhih i nagluhih osoba, pa bi, ako se usvoji, inicijativa podrazumijevala da se kroz podzakonske akte i standarde zdravstvene zaštite svaka zdravstvena ustanova u FBiH obaveže da posjeduje bar jednu uposlenu osobu sa certifikatom za poznavanje znakovnog jezika.
“Često ljekari ne mogu shvatiti sa kojim se zdravstvenim problemom susreće pacijent što dovodi do uspostavljanja pogrešne dijagnoze a samim tim i terapije. Navest ću jedan jako tužan primjer gdje su gluhoj trudnici, koja se žalila na bolove u stomaku, prijevremeno prekinuli trudnoću, a da nije ni znala da će joj to uraditi. Edukacija i pribavljanje certifikata za poznavanje znakovnog jezika može se organizovati u saradnji sa Savezom Udruženja gluhih i nagluhih FBiH kroz edukaciju trenutno zaposlenih zdravstvenih radnika ili kroz prijem novih radnika koji će biti u prednosti na konkursu ukoliko posjeduju ovaj certifikat”, ističe na kraju Babajić.
