Ministar zdravstva Hrvatske Vili Beroš tvrdi da su smanjene liste čekanja na preglede u hrvatskim bolnicama, a pacijenti na red za određene preglede ponekad moraju čekati i više od dvije godine.
Primjer toga je jedna Zagrepčanka koja je termin za magnetnu rezonancu mozga u Kliničkoj bolnici Dubrava dobila u vejači 2026. godine.
Ona boluje od tinitusa, bolesti zbog koje oboljeli konstantno imaju osjećaj zvonjave, zujanja i drugih zvukova u ušima. Iako su joj se simptomi ranije pojavljivali periodično, zadnja četiri mjeseca zujanje u glavi ne prestaje. Doktori su ranijim pregledima ustanovili da nema problem u zvučnom kanalu te je upućena na pregled mozga na koji će morati pričekati više od dvije godine.
“Bila sam kod neurologa i napisao mi je preporuku da napravim MR mozga. Odmah sam otišla na recepciju za naručivanje, a dobila sam termin tek 2026. godine. Obavijest su mi poslali mailom, a ne putem obrasca, što je inače praksa. Ostala sam u šoku kada sam čula za termin u 2026. godini. Trenutno imam blagu zvonjavu u glavi, a za dvije godine će mi u glavi udarati Big Ben. Nemaju termine, nemaju osoblje. Bolnica u Dubravi ima kapacitet i prostor, ali ondje nema tko raditi.
Premda MR mozga zbog tinitusa, prema mom mišljenju, nije jako hitan slučaj, smatram da je apsurdno čekati 26 mjeseci na dijagnostiku. Uvijek ima hitnijih situacija, ali i ja trebam u razumnom roku dobiti odgovore”, kazala je “Indexu” Zagrepčanka koja je željela ostati anonimna.
Zbog bolesti je iscrpljena, a zadnja četiri mjeseca stanje joj se pogoršalo.
“Tinitus je neprestani zvuk u jednom ili dva uha. Konstantno čujem pištanja u oba uha, razne šumove i zvukove i to me ometa. Kroz dan, kada je prisutna vanjska buka, rijetko ih čujem, ali kada se sve smiri, ta je buka stalno prisutna u slušnom kanalu. Unatrag četiri mjeseca mi je to konstantno, a ranije mi se periodično pojavljivalo.
Postoji teorija da mozak sam nadoknađuje nekakav zvuk zbog nemogućnosti sluha da obavlja tu funkciju. Zato je i potreban MR mozga, da bi se otkrilo je li problem u mozgu, jer mi je slušni kanal u redu i s njim nemam problema”, kaže ona.
Čak ni u privatnim klinikama nije puno bolje
Rekla je da je zbog neprestane buke u ušima jako umorna i iscrpljena. Kontaktirala je i privatne klinike kako bi ubrzala dijagnostiku, a kazala je kako ni njihovi odgovori nisu bili ohrabrujući.
“Iz jedne privatne klinike su mi rekli da mogu termin dobiti u Splitu ili Čakovcu, jedni mi se nisu ni javili, a treći su rekli da će me staviti na listu čekanja te da će mi se vjerojatno javiti na ljeto.
Jedna žena mi je rekla da je privatni pregled platila oko 200 eura. Ja novac za to nemam. Svi izdvajamo novac za zdravstvo i dopunsko i onda liječnici koji su završili specijalizacije u državnim ustanovama otvore privatne klinike pa dio vremena rade u državnim bolnicama, a dio u privatnim klinikama. Dakle, ili im mi platimo ili država. Time financiramo privatno zdravstvo. Radije ću platiti pregled u Sloveniji, ne znam je li jeftinije, ali me ljuti ovakav sustav u Hrvatskoj”, priča ona.
Kaže i da je trebala imati fizikalnu terapiju te da se prije na pregled fizijatra čekalo otprilike dva tjedna a da je sada dobila termin za sedam mjeseci. Kaže da je u KB-u Dubrava pitala zašto toliko dugo mora čekati taj pregled te da su joj rekli da trenutno u bolnici imaju samo dva fizijatra.
“Fizikalnu terapiju sam isto trebala imati zbog tinitusa, jer postoji mogućnost da je problem u vratnoj kralježnici. Rekli su mi da imaju samo dva fizijatra. Inače je problem u KB-u Dubrava što fizijatriju obavljaju samo prijepodne. Zašto ne rade kroz cijeli dan? Zašto je ta oprema tamo neiskorištena? Kako je moguće da KB Dubrava ostane na dva fizijatra?”, kazala je ova Zagrepčanka.
Odgovor ministarstva služben i kratak
Na zahtjev da komentiraju ovaj slučaj, iz Ministarstva zdravstva su kako navodi “Index”, u poprilično PR-ovskom odgovoru, kazali da bi pacijentica trebala poslati osobne podatke na središnju e-mail adresu
Kažu da su ovaj primjer i njemu slični pokazatelji da je središnja e-mail adresa poželjan komunikacijski kanal između pacijenata, liječnika obiteljske medicine, bolničkih zdravstvenih ustanova, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, ali i poveznica s medijima, kako bi se svi uključeni, kao i javnost, dodatno informirali o modelima ostvarivanja dijagnostičkih pregleda.
