Osim što je Ukrajina dobila 50 milijardi eura podrške, u paketu koji je usvojen u Evropskom vijeću u četvrtak nalazi se gotovo deset milijardi eura za zapadni Balkan i južno susjedstvo.

Kako je navedeno u saopćenju nakon usvajanja dokumenta, koji je trebao biti usvojen u decembru prošle godine, ali je glasanje ponovljeno zbog veta koji je uložio mađarski premijer, Viktor Orban za zapadni Balkan i južno susjedstvo bit će izdvojeno 9,6 milijardi eura.

Važno je napomenuti da je ovaj projekat mimo sredstava Plana za rast za zapadni Balkan i paketa energetske podrške, koji su dogovoreni i usvojeni ranije.

U srijedu odobrene milijarde namijenjene su za sigurnost granica EU i rješavanje problema ilegalnih migracija.

Puni naziv dokumenta je "Azil, migracije i integracioni fond", a vrijedi do 2027. godine, kao i sredstva za Ukrajinu.

Dokument ima četiri stuba koji se odnose na integriranje migracione politike zemalja koje graniče s EU s propisima same EU, podršku legalnim migracijama u EU, borbu protiv iregularnih migracija i jačanje solidarnosti među zemljama članicama kad je u pitanju oblast migracija.

U okviru ovog plana bit će izdvojena i sredstva za pomoć zemljama zapadnog Balkana za rješavanje problema migranata, poput stvaranja boljih uslova za smještaj, efikasniju readmisiju, podršku Evropskoj službi za granice Frontex, čiji pripadnici uskoro trebaju početi raditi zajedno s sigurnosnim i policijskim agencijama u BiH.

Podsjećanja radi, Vijeće ministara BiH je u decembru utvrdio okvir za pregovore s EU o angažiranju Frontexa, s ciljem bolje kontrole nezakonitih migracija.

Time bi bio uspostavljen pravni okvir za operativne aktivnosti koje bi Frontex izvodio na teritoriji BiH, a bili bi definirani i modeli saradnje između BiH i zemalja EU.

Nakon što se završi ta procedura, Predsjedništvo BiH bi trebalo gotov tekst uputiti u dalju proceduru, nakon čega bi se on mogao usvojiti, a Frontex stupiti na teritoriju BiH.

Ministar sigurnosti BiH, Nenad Nešić rekao je da bi ovaj sporazum značio da EU na BiH ne gleda kao na crnu sigurnosnu rupu, kao i da je sve moguće riješiti da bude u skladu s ustavnim nadležnostima BiH i entiteta.

Dokument je mjesecima bio blokiran zbog nemogućnosti da se postigne sporazum unutar BiH.

Nešić je kazao da je konačni dogovor korak naprijed u borbi sa organiziranim kriminalom i ilegalnim migracijama, te signal BiH prema EU da je spremna biti dio kolektivnog sistema sigurnosti, kao i da ne želi biti oaza kriminalcima.

Za ovaj dokument snažno se zalagala Austrija, koja je teško pogođena velikim prilivom ilegalnih migranata, a u kojoj je pitanje migracija osjetljiva politička tema.

Osim Austrije, još nekoliko zemalja EU se zalagalo da EU odvoji više sredstava za pitanje ilegalnih migracija.

Pojedine nevladine organizacije sa centralom u Briselu su, nakon što je u decembru došlo do blokade paketa zbog Orbanovog veta prema Ukrajini, izrazile zabrinutost da će EU preusmjeriti novac namijenjen za projekte u nerazvijenim zemljama za potrebe jačanja granice i borbe protiv ilegalnih migracija.

Za sada nismo uspjeli dobiti pojašnjenje od evropskih zvaničnika šta će tačno biti preraspoređeno.

Ono što se za sada čini je da projekti za zapadni Balkan neće biti pogođeni ovim preraspodjelama, te da su evropski plan za razvoj i energetska tranzicija regiona i dalje aktivni.