Ruska invazija na Ukrajinu, započeta prije tačno godinu dana, dodatno je podijelila već podijeljeno društvo u Bosni i Hercgovini (BiH), a Republika Srpska, jedan od dva bh. entiteta, i njeni političari, nalaze se "potpuno na strani agresora".
"Jako veliki problem je što se danas promoviše kultura neutralnosti, i stalna relativizacija tih stvari, ko je kome, šta, kako, zašto, a ljudi nekako nemaju hrabrosti, kapacitet ili dobru volju, zapravo dobru namjeru, da shvate da jedna velika imperija, vrši agresiju na jednu puno manju državu, puno slabijeg neprijatelja", ističe Vanja.
Mladi iz Bosne i Hercegovine se osvrću i na stanje u ovoj zemlji 30 godina nakon rata.
Omar Zahirović iz Visokog objašnjava da o ratu u BiH zna koliko je učio u školi, i od ukućana, te smatra da sve porodice u BiH "ispredaju priče koje su jako teške i surove".
Istovremeno, Elma Hasanspahić kaže da mladi u BiH koliko-toliko žive u miru, ali da su ograničeni ratnim sukobima koji su se desili prije njihovog rođenja.
Za mir je, smatra Elma, bitno "međusobno razumijevanje i poštovanje svih mladih ljudi"
"Mi živimo mir, iako smo pod uticajem prijašnjih dešavanja, koja su, vjerujem, ostavila duboke posljedice na naše roditelje koji su bili dio tog rata, ali čak i na nas, gdje se prenosi ta transgeneracijska trauma, mržnja i separacija među mladima u društvu", misli Elma.
Za Kristinu, uprkos resursima koji postoje na internetu i presudama međunarodnih sudova, mladima i dalje teško govoriti o ratnim temama.
"Smatram da je još u njihovim porodicama to tabu tema, i da na neki način, upravo zbog uključenosti njihovih roditelja u ratna dešavanja, i zbog stereotipa koje nose u lokalnim zajednicama, pogotov ako su to manje lokalne zajednice, tada nose teret sa sobom, i nije im lako početi istraživati kritički o tome", ocjenuje Kristina.
'Rat se nastavio drugim sredstvima'
Mir u BiH je samo prekid ratnog sukoba, ali se on nastavio nekim drugim sredstvima, "proizvodnjom" nacionalizma, revizijom istorije i uvođenjem obavezne vjeronauke u škole, ocjenjuje za RSE Vanja Šunjić.
"Generacije rođene za vrijeme i nakon rata, odnosno moje generacije, smatram da su mnogo radikalnije od ljudi koji su učestvovali u ratu", ističe Vanja.
Prema njenim riječima, takva interpretacija kreće od kuće, preko ulice i škole, pa mnogi mladi danas kroz nacionalizam traže opravdanje za prošlost, te stavljaju sebe i svoj narod u ulogu žrtve.
Ipak, od generacija rođenih nakon 2000. godine, odraslih na internetu, očekuje malo drugačiji obračun sa istorijom.
"Njihov život, percepcija identiteta i svega ostalog je puno globalnija, nisu vezani samo za etničko i nacionalno, kako su učene moje generacije, i duboko vjerujem da će ti ljudi donijeti neki novi mir svima nama i da će oni biti ti koji će konačno rasčistiti sa tom ratnom prošlošću sa kojom svi živimo već 30 godina", optimistična je Vanja.
To kaže Vanja Šunjić, iz Doboja na sjeveru BiH. Ona je jedna od učesnica Festivala mira, koji je organizovan u u Vitezu u srednjoj BiH od 23. do 26. februara, dan uoči i dva dana nakon prve godišnjice rata koji je započela Rusija napadom na susjednu državu.
"Jako veliki problem je što se danas promoviše kultura neutralnosti, i stalna relativizacija tih stvari, ko je kome, šta, kako, zašto, a ljudi nekako nemaju hrabrosti, kapacitet ili dobru volju, zapravo dobru namjeru, da shvate da jedna velika imperija, vrši agresiju na jednu puno manju državu, puno slabijeg neprijatelja", ističe Vanja.
Dubina podjela u BiH dvadeset i tri godine nakon rata koji je odnio oko stotinu hiljada života, i danas je takva da je ova država globalno gledano po mnogim pokazateljima nedovoljno funkcionalna. Po međunarodnim ocjenama, i onima koje su iznesene u vrhu NATO, BiH je, uz Gruziju i Moldaviju, među državama koje su u zoni rizika po mir i stabilnost.
Generacije koje su stasale u postratnom periodu odrastaju u sjenci trauma kojima su svjedočili njihovi roditelji, a slike rata u Ukrajini, razaranja gradova, i zločina, u prvi plan su ponovo izvukle stare strahove.
